Sažetak | Svi porezni oblici u zadanom trenutku koji se primjenjuju u nekoj zemlji čine porezni sustav te zemlje. Porezni sustav razlikuje se od pojedine zemlje do zemlje, a ovisi o ustavnom uređenju države, veličini teritorija, broju stanovnika, gustoći naseljenosti, demografskoj strukturi, veličini javnog sektora, gospodarskoj situaciji i sl. Porez na dodanu vrijednost prema stručnoj literaturi oblik je općeg poreza na promet. Porez na dodanu vrijednost ubire se u svim fazama ciklusa proizvodnje i prometa, te se pritom samo oporezuje dodana (neto) vrijednost prometa ili proizvodnje. Od uvođenja ovog oblika poreza pa sve do danas, navedeni porez je uvijek kontroverzna tema u raspravama u političkom, ekonomskom ali i u svakodnevnom aspektu našeg društva. Porez na dodanu vrijednost, kao vrsta poreza na promet, zbog svoje lakoće prikupljanja, predstavlja najjeftiniji i najizdašniji porezni prihod državnog proračuna. S druge strane se spominje u negativnom kontekstu, prvenstveno u kontekstu prevelikog poreznog opterećenja, ograničavanja poduzetničkih aktivnosti i narušavanja konkurentnosti pojedinih gospodarskih grana. Mehanizam prijenosa pozitivno utječe na likvidnost poduzetnika, a u istom trenutku ne utječe na državne prihode. Obilježje mehanizma prijenosa porezne obveze služi jednostavnijoj naplati poreza na dodanu vrijednost.. U Republici Hrvatskoj je porezno opterećenje visoko u usporedbi s drugim članicama Europske Unije te je mišljenje struke da bi se smanjenjem opće stope doprinijelo gospodarskom rastu. Ipak, s druge strane imamo situaciju gdje je javni dug vrlo visok i ne dopušta smanjenje javnih prihoda u kojima značajnu ulogu ima upravo porez na dodanu vrijednost. |