Naslov Analiza prijava sumnji na nuspojave iz nacionalne baze za antihistaminike
Naslov (engleski) Analysis of suspected adverse reactions reports from the National base for antihistamines
Autor Ana Vitez
Mentor Siniša Tomić (mentor)
Član povjerenstva Mirela Sedić (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Miranda Mladinić Pejatović (član povjerenstva)
Član povjerenstva Siniša Tomić (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište u Rijeci (Fakultet biotehnologije i razvoja lijekova) Rijeka
Datum i država obrane 2018-06-28, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana BIOTEHNIČKE ZNANOSTI Biotehnologija
Sažetak Antihistaminici za sistemsku primjenu smanjuju ili blokiraju djelovanje histamina kompetitivnim vezanjem za H1-receptor. Najčešće se koriste u liječenju reakcija preosjetljivosti tipa I. Svrha ovog rada je analiza prijava sumnji na nuspojave antihistaminika za sistemsku primjenu (ATK R06) koje su zaprimljene u hrvatskoj Agenciji za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) u razdoblju od 1. siječnja 2015. do 31. prosinca 2017. godine. Podaci su analizirani prema: dobi i spolu pacijenta, očekivanosti, ozbiljnosti, povezanosti, vrsti, ishodu, pripadnosti nuspojava prema klasifikaciji organskih sustava Medicinskog rječnika za regulatorne poslove (MedDRA) te prijavitelju s osvrtom na njihovu učestalost u ukupnom broju prijavljenih nuspojava. Od ukupno 161 prijave sumnji na nuspojave najveći broj prijavljen je od strane liječnika i ljekarnika za pacijente ženskog spola te dobnu skupinu od 18 do 44 godine. Od 372 utvrđene nuspojave antihistaminika za sistemsku primjenu najviše ih je zabilježeno za organski sustav (SOC) Opći poremećaji i reakcije na mjestu primjene, SOC Poremećaji živčanog sustava te SOC Ozljede, trovanja i proceduralne komplikacije, a somnolencija i glavobolja su najčešće od njih. 26,1% nuspojava antihistaminika za sistemsku primjenu ocijenjeno je kao ozbiljne, a najučestalije od njih su pokušaj samoubojstva i namjerno predoziranje primjenom loratadina ili desloratadina. Najveći broj neočekivanih nuspojava zabilježen je za loratadin, desloratadin i feksofenadin. U analiziranom razdoblju, sigurnosni signal antihistaminika za sistemsku primjenu (ATK R06) nije detektiran. Rezultati dobiveni ovim istraživanjem u skladu su sa već otprije zabilježenim podacima iz europske (EudraVigilance) i svjetske (VigiAccess) baze nuspojava. Analizom baza podataka uz liječnike, ljekarnici su česti prijavitelji sumnji na nuspojave zbog velikog broja bezreceptnih lijekova prisutnih na tržištu. Iako broj prijava sumnji na nuspojave antihistaminika, ali i drugih lijekova, raste iz godine u godinu potrebno je uložiti dodatan napor kako bi se podigla svijest o važnosti spontanog prijavljivanja nuspojava. Stoga je rad HALMED-a, ali i ostalih
agencija u svijetu, od ključne važnosti za razvoj sigurnije primjene lijekova te sprječavanja nastanka nuspojava. Cilj razvoja antihistaminika za sistemsku primjenu jest povećanje efikasnosti njihove primjene za određenu indikaciju te smanjenje broja nuspojava.
Sažetak (engleski) Antihistamines for systemic use reduce or block the activity of histamine by competitive binding to the H1 receptor. They are the most commonly used in treating type I hypersensitivity reactions. The purpose of this thesis is to analyze the suspected adverse reactions of antihistamines for systemic use (ATK R06) reported to the Agency for Medicinal Products and Medical Devices of Croatia (HALMED) in the period from 1 January 2015 to 31 December 2017. The data were analysed with regard to age and gender of a patient, type, seriousness, expectedness, outcome, distribution to System organ class (SOC) and reporter of the adverse reactions of antihistamines for systemic use including comparison with the total number of the reported adverse reactions to medicinal products. There were 161 reports of suspected adverse reactions in the analyzed period and the highest number was received from doctors and pharmacists for female patients and age group from 18 to 44 years. Of the 372 identified adverse reactions of antihistamines for systemic use, most have been reported for the System organ class (SOC) General disorders and administration site conditions, SOC Nervous system disorders and SOC Injury, poisoning and procedural complications. Somnolence and headache were the most common adverse reactions. 26,1% of adverse reactions of antihistamines for systemic use were evaluated as serious. Most of them were suicidal attempts and intentionally overdose with loratadine or desloratadine. The highest number of unexpected adverse reactions were reported for loratadine, desloratadine and fexofenadine. During analyzed period, the safety signal of antihistamines for systemic use (ATK R06) was not detected. The results from this study are in accordance with the previously recorded data from european (EudraVigilance) and the worldwide (VigiAccess) base of adverse reactions. According to the databases pharmacists are frequent reporters of adverse reactions due to the high number of nonprescription medicinal products which are present on the market. Although the number of suspected adverse reactions to antihistamines, as well as other medicinal
products, is growing year after year, additional efforts are needed to raise awareness of the importance of spontaneous reporting. Therefore HALMED's work, as well as work of other agencies in the world, is of crucial importance for the development to safer use of medicinal products and the prevention of adverse reactions. The development of antihistamines for systemic use will increase the efficiency of their application for a specific indication and reduce the number of adverse reactions.
Ključne riječi
antihistaminici za sistemsku primjenu
nuspojave lijekova
farmakovigilancija
Ključne riječi (engleski)
antihistamines for systemic use
adverse reactions to medicinal products
pharmacovigilance
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:193:668768
Studijski program Naziv: Istraživanje i razvoj lijekova Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: diplomski Akademski / stručni naziv: magistar/magistra istraživanja i razvoja lijekova (mag. pharm. inv.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Pristup korisnicima matične ustanove
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2018-07-04 07:00:18