Poslovni subjekti na tržištu vodoprivrednih usluga od značaja su za širu zajednicu i njihovo djelovanje temeljeno na zakonima i drugim propisima. Zakonskim i drugim propisima uređuje se način i oblik postupanja sa vodom i vodnim resursima u skladu sa zahtjevima za očuvanje kvalitete i količine vode za piće te osiguranje pročišćavanja otpadnih voda, kao i zaštite od štetnog djelovanja voda. Hrvatska kao članice Europske unije prilagođava se novim uvjetima i u području vodoprivrednih usluga. Mijenja se obim i način te model očuvanja i distribucije vode za piće a poglavito obaveze vezane za pročišćavanje otpadnih voda. U novim uvjetima djelovanja dolazi i do promjena u komunikaciji između regulatorne agencije Hrvatskih voda i Isporučitelja vodnih usluga (IVU) koji su krajnji kontakt sa korisnicima, odnosno potrošačima. Za uspješno ispunjavanje temeljnih ciljeva i zadataka navedenih poslovnih subjekata ključna je briga o kvaliteti vodoprivrednih usluga i na toj osnovi orijentacija na tržište. Iz tih razloga cilj istraživanja u ovom radu je ispitati odnos kvalitete vodoprivrednih usluga i razine tržišne orijentacije poslovnih subjekata koji djeluju na tom tržištu. Dakle, dva su predmeta istraživanja: kvaliteta vodoprivrednih usluga i tržišna orijentacija poslovnih subjekata na tržištu vodoprivrednih usluga. Tržište vodoprivrednih usluga je po svojim karakteristikama poslovno tržište (B2B tržište) koje u odnosu na tržište široke potrošnje ima čitav niz specifičnosti i ograničenja koja limitiraju djelovanje i ostvarivanje razvojnih očekivanja. U tom kontekstu potrebno je ispitati interakciju tj. međuodnos kvalitete vodoprivrednih usluga na tržišnu orijentaciju poslovnih subjekata koji djeluju na tom tržištu. Na tim osnovama postavlja se temeljna hipoteza da postoji interakcija između razine tržišne orijentacije poslovnih subjekata na tržištu vodoprivrednih usluga i kvalitete vodoprivrednih usluga. U radu se koristi više znanstvenih metoda kao što su metoda analize i sinteze, komparacije i klasifikacije, indukcije i dedukcije te statistička metoda. U teorijskome dijelu je naglasak na korištenju metoda analize i sinteze te komparacije i klasifikacije. Dok u empirijskome dijelu je naglasak na statističkoj metodi. U radu je pored teorijskog pregleda fokus i na ispitivanju veze između tržišne orijentacije i kvalitete usluga u Hrvatskim vodama. Rad je podijeljen na šest cjelina. U prvoj cjelini, odnosno „Uvodu“ postavlja se svrha i cilj završnog rada te se definira temeljna hipoteza. U drugome dijelu pod nazivom „Obilježje tržišta vodoprivrednih usluga“ raspravlja se o značajkama poslovnih subjekata na tržištu vodoprivrednih usluga te o osobitosti vodoprivrednih usluga. Treći dio nosi naslov „Prilagodba poslovanja na tržištu vodoprivrednih usluga uvjetima Europske unije“. U tome dijelu se razlaže i djelovanje na tržištu vodoprivrednih usluga u uvjetima tržišne ekonomije te raspravlja o prilagodbi poslovanja na tržištu vodoprivrednih usluga uvjetima EU. U četvrtome dijelu pod nazivom „Odrednice poslovanja vodoprivrednih poslovnih subjekata“ analiziraju se teoretske postavke i praktična iskustva unapređenja kvalitete usluge kao temelj uspješnog poslovanja i razvoj tržišne orijentacije u vodoprivredi. Peti dio predstavlja empirijski dio rada pod nazivom „Međuodnos kvalitete usluga i tržišne orijentacije na tržištu vodoprivrednih usluga – istraživanje na terenu“. U njemu se obrazlažu model povezanosti i hipoteze, prezentiraju rezultati istraživanja te raspravlja o rezultatima i prijedlozima za unapređenja odnosa na tržištu hrvatskih voda. Šesti dio „Zaključak“ predstavlja sažetak spoznaja te daje naznake za buduća istraživanja i navode ograničenja ovoga rada.