Iako naizgled nedostupni i neupravljivi, veliki podaci (Big Data) mogu nam pružiti izuzetno vrijedne informacije, znanja, spoznaje i konkurentne prednosti. Odluke koje su ranije donošene na temelju nagađanja, ili na mukotrpno izgrađenim modelima stvarnosti, sada mogu biti izrađene na temelju samih podataka. Eurostat, kao Europska statistika te Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske (DZS) stvaraju velike količine podataka koje obrađuju, pohranjuju i publiciraju. Iako statistički rad zahtijeva korištenje informacijskih tehnologija, korištenje novih tehnologija bi moglo unaprijediti kvalitetu podataka koji se daju na uvid zainteresiranima. Službene statistike pojedinih zemalja članica Eurostat-a prikupljaju, obrađuju te objavljuju svoje statističke podatke u obliku publikacija. Zatim te podatke šalju u Eurostat, gdje se podaci objedinjuju zbog analitike. Analitika koja se provodi na tim podacima je dosta plošna. Big Data analitika nudi mogućnost korištenja raznih izvora podataka, bez obzira da li su oni strukturirani ili nestrukturirani, te dublju analizu nekih trendova ili podataka. Problemi koji su vezani za uvođenje Big Data analitike su veliki. Eurostat nastoji djelomično implementirati Big Data analitiku (rok koji je postavljen je 2020. godina kao početak). Za sada se teorijski razrađuju mogućnosti primjene Big Data analitike. Kao će Eurostat kao krovna organizacija službenih statistika odgovoriti na ovaj izazov biti će poznato kroz neko vrijeme. Za razliku od gospodarskih subjekata koji svoju Big Data analitiku provode prikupljajući iz eksternih i internih izvora, Eurostat koristi podatke koje sam prikupi i mora voditi brigu o vjerodostojnosti podataka koje obrađuje i objavljuje, što naravno otvara razna pitanja.