Sažetak | Porezi su najizdašniji i najznačajniji instrument prikupljanja prihoda državnog proračuna, stoga je i opstanak suvremenih država uvjetovan naplatom poreza. Otkad postoje porezi, postoji i otpor prema njihovu plaćanju, neovisno o financijskom statusu poreznih obveznika. Stoga je vrlo česta pojava da prikupljanje poreza prati porezna utaja. Neispunjavanje obveze plaćanja poreza može biti legalno i nelegalno. Razlika između izbjegavanja poreznih obveza i porezne utaje očituje se u zakonitosti djelovanja poreznog obveznika, premda nema velike moralne razlike. Brojna su istraživanja potvrdila da povećanje porezne utaje korelira s povećanjem ukupnog poreznog tereta. Vrlo velik utjecaj na odluke o utaji poreza i na cjelokupnu sivu ekonomiju imaju zakonodavna i administrativna uređenost države, kredibilitet pravnog sustava te kvaliteta javnih usluga.
Glavno težište istraživanja u ovom radu usmjereno je na poreznu utaju kao nelegalnu aktivnost poreznog obveznika kojom se oštećuje, ne samo država, već svi subjekti legalnog gospodarstva. Prema tome država ima ulogu zakonodavca, žrtve i suca. Posebnost države spram drugih ekonomskih subjekata očituje se u njezinoj mogućnosti da donosi i provodi zakone kojih se trebaju pridržavati svi njezini građani. Državna tijela u RH koja svojim djelovanjem imaju izravan utjecaj na poreznu utaju su Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo financija i Ministarstvo pravosuđa.
Sve suvremene vlasti nastoje spriječiti utaju poreza ili je barem smanjiti na najmanju moguću razinu. Pri tome je potrebno utjecati na posljedice porezne utaje, ali i utvrditi uzroke i načine njihova sprječavanja ili barem smanjivanja. U prometu gotovinom posebno je zastupljena visoka razina sive ekonomije. Porezni nadzor pokazao se kao nedovoljno djelotvoran instrument u suzbijanju porezne utaje te stoga RH, kao i brojne druge zemlje, zakonski uvode fiskalizaciju kao mjeru kojom će se uspostaviti financijska disciplina i učinkovito pratiti promet u gotovini. Rješenja fiskalizacije koja se primjenjuju razlikuju se od zemlje do zemlje, unatoč tomu moguće je razlikovati dva osnovna oblika fiskalizacije: uvođenje fiskalnih blagajni (hardversko rješenje) te uspostava sustava kontrole izdavanja računa (softversko rješenje).
Problematika koja se u radu analizira je porezna utaja u RH i fiskalizacija kao mjera za njezino sprječavanje. Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom je stupio na snagu i počeo se
primjenjivati od 1. siječnja 2013. godine, a provedba se odvijala prema skupinama u više faza. Od 1. srpnja 2013. godine provedba fiskalizacije je obvezujuća za sve poslovne subjekte koji su obveznici fiskalizacije prema Zakonu. Kako je težnja rada prezentirati fiskalizaciju kao mjeru u borbi protiv porezne utaje, detaljno je objašnjen pojam i cilj fiskalizacije, proces i potreba uvođenja, obveznici fiskalizacije i njihove obveze, provedba postupka, provjera i prijava računa Poreznoj upravi te kazne za porezne prekršaje.
Uvođenjem fiskalizacije i kontinuiranim praćenjem provođenja Zakona unaprijeđen je postupak poreznog nadzora, utjecalo se na podizanje razine svijesti kupaca o važnosti uzimanja računa te omogućilo normalnu tržišnu konkurenciju. Brojčani pokazatelji, statistike i istraživanja prezentirani u radu dokazuju kako je odluka Vlasti o donošenju Zakona dobra, a njegova provedba uspješno realizirana. Neophodno je istaknuti i građane kao najvažniju kariku u uspješnoj provedbi postupka fiskalizacije i njihovu suradnju u borbi protiv porezne utaje. |
Studijski program | Naziv: Poslovna ekonomija; smjerovi: Financije i bankarstvo, Poduzetništvo, Menadžment, Financije i računovodstvo, Marketing, Međunarodno poslovanje, Informatičko poslovanje Smjer: Financije i bankarstvo Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: diplomski Akademski / stručni naziv: magistar/magistra ekonomije (mag. oec.) |