Europska unija od početka osnivanja teži stvaranju Unutarnjeg tržišta. Ono je jedno od najvećih postignuća Europske unije čiji razvoj ni danas, dvadeset i pet godina poslije, nije gotov. Zamišljeno kao jedinstveni gospodarski prostor koji jamči četiri slobode – slobodu kretanja dobara, kapitala, ljudi i usluga − preraslo je u najveće gospodarsko područje bez prepreka na svijetu, s više od 500 milijuna građana i bruto društvenim proizvodom od oko 13 bilijardi eura. Cilj je ovog rada prikazati brojne učinke integriranja i važnost zajedničkih politika koje izravno utječu na konkurentnost i održivi razvoj kroz sve tri dimenzije održivosti – okolišnu, društvenu i ekonomsku održivost, kako bi se ostvarila što veća korist za društvo. Unutarnje tržište zemljama članicama donosi brojne beneficije, ali i obveze. Visok stupanj kretanja ljudi ima pozitivne učinke na rast gospodarstva, a sloboda kretanja smanjuje socijalne pritiske. Zahvaljujući tržišnom natjecanju, cijene za potrošače su niže, a proizvodi raznolikiji. Poticanje rasta gospodarstva, stvaranje novih radnih mjesta i rješavanje nejednakosti strateški su ciljevi odnosno prioriteti Europske unije. Navedene ciljeve Europska unija planira postići provedbom dugoročnih strategija poput Strategije Europa 2030. Pred Europskom unijom mnogi su izazovi te složenost globalnih promjena i zahtjeva globalne populacije. Za izazove potreban je snažan angažman u istraživanju i inovacijama, usvajanje digitalnih tehnologija i povećanje akumulacije ljudskog kapitala. Kroz određene pokazatelje analizirao se razvoj konkurentnosti Unutarnjeg tržišta u smjeru horizontalnog odnosa između tržišta i Unije te vertikalnog odnosa između Unije i država članica.