Sažetak | Porez na dohodak i porez na dobit u današnjem smislu riječi pojavljuju se za vrijeme industrijske revolucije krajem 19.st. i početkom 20.st. U navedenom razdoblju industrijske revolucije pridonijele su znatnom jačanju gospodarstava, ekonomija i povećanju kapitalnog bogatstva. U ovom radu istraženi su direktni porezi, odnosno, porez na dohodak i porez na dobit u poreznim sustavima Republike Hrvatske, Republike Slovenije, Slovačke Republike i Republike Srbije. Kako su Slovačka, Slovenija i Hrvatska zemlje koje su članice Europske unije, zbog toga imaju slične porezne sustave. Iako imaju slične porezne sustave njihovi porezni prihodi od poreza na dobit i poreza na dohodak razlikuju se u korištenim stopama poreza za oporezivanje istih. Porezni sustav Srbije sličan je poreznim sustavima koje su prije koristile Slovenija i Hrvatska, samim time što su te države, ne tako davno, bile članice bivše Jugoslavije. Svrha ovog rada je ukazati na sličnosti i različitosti poreza na dobit i poreza na dohodak korištenih u prethodno navedenim zemljama. Zbog lakšeg uočavanja različitosti i sličnosti odabranih zemalja, osim stopa poreza na dohodak i poreza na dobit, koriste se i podaci kao što su veličina gospodarstva, bruto društveni proizvod, broj stanovnika i radne snage, broj nezaposlenih, proračunski prihodi i sl. S prethodno navedenim dolazi se do zaključka o važnosti utjecaja poreza na dohodak i poreza na dobit u promatranim zemljama i o znatnim sličnosti između Slovenije i Hrvatske, te trenutnim razlikama Srbije koja ih može otkloniti pristupanjem Europskoj uniji. |
Studijski program | Naziv: Poslovna ekonomija; smjerovi: Financije i bankarstvo, Poduzetništvo, Menadžment, Financije i računovodstvo, Marketing, Međunarodno poslovanje, Informatičko poslovanje Smjer: Financije i bankarstvo Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: diplomski Akademski / stručni naziv: magistar/magistra ekonomije (mag. oec.) |