Naslov Modeliranje agregatne potražnje za hranom - primjena na Republiku Hrvatsku
Naslov (engleski) Modelling the household aggregate food demand system - Croatian example
Autor Trina Mjeda
Mentor Nela Vlahinić Lenz (mentor)
Član povjerenstva Ljerka Cerović (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Vesna Buterin (član povjerenstva)
Član povjerenstva Ines Kersan-Škabić (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište u Rijeci Ekonomski fakultet Rijeka
Datum i država obrane 2019-02-05, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana DRUŠTVENE ZNANOSTI Ekonomija
Univerzalna decimalna klasifikacija (UDC ) 330 - Ekonomija. Ekonomska znanost
Sažetak U većini razvijenih zemalja, osobna potrošnja najveći je makroekonomski agregat s
udjelom u BDP-u od oko 60%. Potrošnja kućanstva ujedno je izrazito specifična
komponenta bruto domaćeg proizvoda, koja s jedne strane snažno multiplikativno
utječe na sveukupna makroekonomska kretanja, dok je istovremeno visoko ovisna o
gospodarskim kretanjima i primarno određena razinom raspoloživog dohotka.
Slijedom navedenog, nužno je istaknuti važnost dobrog razumijevanja kretanja
potrošnje i definiranja odrednica potražnje za potrošnim dobrima. Svrha istraživanja
ove doktorske disertacije detaljno je proučavanje i specificiranje odrednica potražnje
za hranom te produbljavanje znanja o odrednicama agregatne potražnje. Model je
razvijen koristeći mikroekonomske temelje i spoznaje o preferencijama hrvatskih
kućanstava, s ciljem utvrđivanja značajnosti utjecaja pojedinog obilježja kućanstva na
sveukupnu potražnju procjenjenu modelom. U empirijskom dijelu istraživanja korišten
je model AIDS - skoro idealan sustav potražnje i njegova kvadratna forma QUAIDS.
Odrednice koje imaju signifikantan utjecaj na kretanje količine potražnje za
prehrambenim proizvodima pritom su klasificirane u ekonomske (dohodak potrošača
i cijene proizvoda) te socio-demografske (veličina kućanstva, starost nositelja
kućanstva, spol nositelja kućanstva, razina edukacije nositelja kućanstva i prisutnost
djece u kućanstvu). Istraživanje je provedeno na podacima vremenskog presjeka o
potrošnji kućanstava za 2014. godinu koje je ustupio Državni zavod za statistiku, a
rezultiralo je spoznajom da je znanstvenim metodama moguće empirijski utvrditi i
dokazati signifikantni utjecaj različitih ekonomskih i socio-demografskih osobitosti
kućanstva na karakteristike agregatne potražnje za hranom u Republici Hrvatskoj.
Tijekom istraživanja se utvrdilo da je za opisivanje hrvatske potražnje za hranom
prikladniji QUAIDS model, dok dohodovne, cjenovne i cjenovno unakrsne elastičnosti
hrvatskih potrošača ne odstupaju od trendova koji se očituju tijekom usporedbe
rezultata s drugim tranzicijskim i posttranzicijskim zemljama. Osim znanstvene
komponente ove doktorske disertacije, rezultati istraživanja imaju i praktičan doprinos
koji se očituje u mogućnosti simulacije promjene javnih politika, a koje mogu imati
direktne implikacije za čitav niz društvenih pojava.
Sažetak (engleski) In most developed countries, personal consumption is the largest macroeconomic
aggregate with a GDP share of about 60%. Moreover, personal consumption is also
a specific component of gross domestic product that, on the one hand, can cause a
multiplicative effect on the overall macroeconomic, while at the same time, it is highly
dependent on economic trends and primarily determined by the level of disposable
income. Accordingly, it is necessary to emphasize the importance of a
comprehensive understanding of consumption trends and the demand for consumer
goods. The purpose of this doctoral thesis is to specify and study the food demand
determinants and to extend knowledge of aggregate demand. The model was
developed using microeconomic foundations, aiming to determine the significance of
the household characteristics impact on the estimated demand. The empirical part of
the research used the AIDS model (Almost Ideal Demand System) and its quadratic
form QUAIDS. For this reason, determinants that could generate an impact on the
demand side were therefore classified into economic (consumer income and product
price) and socio-demographic (household size, age of the household head, gender of
the household head, education level of the household head and presence of children
in the household). For the purpose of this study, data on household consumption was
obtained from the Croatian Bureau of Statistics for 2014 at the household level. The
research results demonstrate strong arguments in favour of scientific methods that
empirically determine the significant impact of different household economic and
socio-demographic characteristics on the characteristics of Croatian aggregate
demand for food. Furthermore, QUAIDS model was acknowledged to be more
suitable for describing Croatian food demand. The expenditure, price and cross-price
elasticity of Croatian consumers do not deviate in large scale when compared with
other transition and post-transition countries. In addition to the scientific component
of this dissertation, the research results can also serve as a practical contribution due
to the ability to simulate a change in public policy that may have direct implications
for a wide range of social development.
Ključne riječi
agregatna potražnja
analiza potražnje
osobna potrošnja
potražnja za hranom
elastičnost potražnje
Ključne riječi (engleski)
aggregate demand
demand analysis
personal consumption
food demand
demand elasticity
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:192:112275
Studijski program Naziv: Ekonomija i poslovna ekonomija Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: poslijediplomski doktorski Akademski / stručni naziv: doktor/doktorica znanosti, područje društvenih znanosti, polje ekonomija (dr.sc.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Otvoreni pristup
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2019-03-28 12:08:14