Sažetak | Rad obrađuje problematiku računovodstvenih manipulacija u financijskom izvještavanju. Navode se ključni problemi kod kojih se postiže netransparentno izvještavanje. S obzirom da su standardi financijskog izvještavanja u nekim točkama dvosmisleni tj. može ih se iščitati na više različitih načina, poduzeća su to odlučila iskoristiti u svoju korist kako bi se prezentirala u najboljem svjetlu. U Hrvatskoj se, prema Zakon o poticanju razvoja malog gospodarstva, razlikuju tri vrste malih poduzeća: mikro, mala i srednja. U obzir se uzimaju tri kriterija: vrijednost prihoda, veličina aktive i broj zaposlenih. Od ta tri uvjeta treba zadovoljiti dva da bi se poduzeće moglo okarakterizirati kao malo odnosno srednje ili veliko. Nadalje, u radu se govori o financijskim izvještajima. Ovdje je ključno naglasiti da poduzeća, prema propisima, moraju do 30. travnja tekuće godine dostaviti financijski izvještaj za prošlu godinu. Mala poduzeća moraju dostaviti: Izvještaj o financijskom položaju (Bilancu), Račun dobiti i gubitka i Bilješke uz financijske izvještaje. Bilanca prikazuje stanje imovine, kapitala i obveza u određenom vremenskom trenutku. Račun dobiti i gubitka predstavlja izvještaj o uspješnosti poslovanja (prihode i rashode poduzeća u određenom razdoblju) dok Bilješke dodatno pojašnjavaju vrijednosti, obilježja i prirodu pozicija u temeljnim financijskim izvještajima. Bilješke, koje gledamo kao jedan „dodatak“ financijskim izvještajima zapravo su ključne kod izvještavanja jer pružaju dodatne informacije iz kojih se mogu iščitati potencijalne manipulacije i prijevare koje poduzeće želi „podvaliti“. Točnost i istinitost financijskih izvještaja najvažnija je njegovim korisnicima. Korisnici financijskih izvještaja mogu biti vanjski i unutarnji. Vanjski korisnici su vlasnici, investitori, zajmodavci, dobavljači, kupci i ostala javnost, dok su unutarnji korisnici najčešće menadžment, uprava i zaposlenici. Svi korisnici imaju jednak cilj pri pregledavanju izvještaja, a to je pregled uspješnosti poslovanja poduzeća s kojim surađuju, u kojega ulažu odnosno u kojemu rade. Prema tome, važno je raditi na istinitosti i relevantnosti izvještaja i time umanjiti svaki mogući način manipulacije. Najzastupljenije među njima jest tzv. kreativno računovodstvo. Ono je bilo zamišljeno kako bi se što vjerodostojnije prikazalo stvarno stanje poduzeća, međutim od kreativnog nastalo je manipulativno računovodstvo, gdje se te iste pogodnosti iskorištavaju kako bi se poduzeće prikazalo u što boljem svjetlu korisnicima financijskih izvještaja. Načini kojima poduzeća manipuliraju mogu biti unutar zakonskih okvira pomoću regulativa koje nisu konkretno određene i u kojima je moguće izraziti „prilagođavanja“ koja nerijetko prelazi u manipulaciju. Nadalje, tu su i konkretne manipulacije koje prelaze granice zakona. Među njima najizražajnije su manipulacije prihodima i manipulacije troškovima, a neka od njih su: dvostruko knjiženje istih računa kupaca, knjiženje fiktivnih faktura, priznavanje prihoda unaprijed i dr. S obzirom da je manipulativno računovodstvo „upakirano“ u kreativno, praksa je počela zahtijevati sve više kontrola. Iz toga su se razvili novi kadrovi u računovodstvu, a to su, uz reviziju, forenzična revizija i forenzično računovodstvo koje za cilj ima otkriti svaki način netransparentnog i lažnog izvještavanja posebnim tehnikama, poznavanjem računovodstvenih standarda financijskog izvještavanja, statistike, pravnih regulativa, informatike, istražiteljskih vještina te širokim znanjem iz područja prava i ekonomije. Iz toga se može zaključiti kako je glavni cilj obučiti zaposlenike i kadrove koji ih provjeravaju kako bi se slučajne i namjerne greške što više smanjile jer svaka transparentnost i istinitost u financijskom izvještavanju je ključna kako bi se poslovanje razvijalo u pravom smjeru. |