Sažetak | Razdoblje koje nastaje između feudalizma i liberalizma, početkom šesnaestog stoljeća, a traje sve do prve polovine osamnaestog stoljeća, naziva se merkantilizam. Potječe od latinske riječi ''merx'' što znači roba i od ''mercari'', što znači trgovati. Izraz merkantilizam skovao je Mirabeau 1763. godine kako bi opisao sustav ekonomskih ideja koji nije kompaktan i koji dominira ekonomskim diskursom, a poznatim ga učinio Adam Smith. U tom razdoblju nastale su jače i centraliziranije nacionalne države, posebno je na važnosti dobila trgovina, a država je brinula o zaštiti trgovaca. Merkantilisti analiziraju svoje razdoblje na dva osnovna načina. U prvom načinu, merkantilisti smatraju merkantilizam cjelinom koja je nastala kao misaoni sažetak zbivanja tog vremena i nazivaju ga doktrinarnim pristupom. U drugom pristupu, merkantilisti se usredotočuju na dinamiku suparničkih interesa i njihovu ulogu u određivanju gospodarskih i političkih institucija, odnosno vide merkantilizam kao važan povijesni proces. U oba pristupa, merkantilisti smatraju merkantilizam sustavom moći. Iako se ta dva pristupa ponekad mogu sukobljavati, ne postoji razlog zbog kojeg se ne bi mogli promatrati kao komplementarni. Kod svih merkantilističkih pisaca prevladava osobni interes u potrebi za dobitkom. U svojim djelima, merkantilistički pisci predlažu rješenja za državnu politiku koju treba primijeniti i daju odgovor na to kako povećati blagostanje naroda. Uz merkantilističku teoriju, usko je vezan pojam protekcionizma, koji predstavlja zaštitu proizvodnje od inozemne konkurencije putem carina i kvota. Postoje određene razlike u razmišljanjima ranijih i kasnijih merkantilista. Raniji merkantilisti zalagali su se za ograničavanje uvoza, dok su kasniji merkantilisti smatrali da se može uvoziti sve dok je uvoz manji od izvoza. Razlike među pojedinim piscima merkantilizma su postojale i kod rasprava o nacionalnom cilju neograničenosti akumulacije dragocjenih metala. Bit svakog merkantilističkog pisca je sprečavanje odljeva nacionalnog bogatstva izvan granica zemlje i povećanje novčanog bogatstva. |