U ovom radu pojasnit će se razvoj industrijske revolucije i na koji način je utjecala na mišljenja tadašnjih uglednih ekonomista, ali i kako je utjecala na razvoj cijele ekonomske misli koja je prevladavala u tom razdoblju. Industrijska revolucija donijela je mnoge promijene koje su uvelike doprinijele naglom razvoju društvene i naročito gospodarske situacije u tadašnjem svijetu. Svoje začetke doživjela je u Velikoj Britaniji, što ne čudi ako se uzme u obzir da je Engleska prva država koja je razvila određeni oblik poduzetništva i gospodarskog rasta, te je kao takva imala brojne prednosti u odnosu na kontinentalnu Europu. Glavni izum koji je pratio i obilježio industrijsku revoluciju bio je parni stroj. Prije njegovog izuma za pokretanje strojeva koristile su se životinje ili snaga vode. Prateći razvoj industrije, stanovnici su se počeli naseljavati na područja u kojima se industrija nastanila kako bi pronašli bolje uvjete za sebe i svoje obitelji. Te migracije su imale značajan utjecaj na neka gospodarska područja koje znamo danas kao najrazvijenije gradove u Europi. Naravno da su navedene promjene utjecale na stajališta mnogih uglednih ekonomista, gdje su jedni smatrali da je industrijska revolucija uvelike doprinijela gospodarskom razvoju te razvoju tadašnjeg načina života, dok su drugi imali negativna predviđanja budućih događaja kao rezultat razvoja industrije. Adam Smith je, za razliku od dotadašnjeg vjerovanja, postavio tezu da bogatstvo naroda proizlazi iz korisnog rada i stvaranja koje ovisi o zahtjevima tržišta. Zalagao se za liberalizaciju trgovine i smatrao je da je slobodna trgovina među pojedincima i narodima najbolja garancija mira i prosperiteta. Neki ekonomisti su podržavali njegov optimistični pogled oko razvoja gospodarstva te su ga podržali, poput Frédéric Bastiata, Charles Dunoyera i Jean-Baptiste Saya. Svaki je imao svoj pogled na industrijsku revoluciju kao velikog čimbenika u razvoju gospodarstva te su na različite načine interpretirali blagostanje i razvoj društva i što je sve za njega potrebno. Međutim, Smith je također imao velike protivnike, poput Thomasa Malthusa i Davida Ricarda, koji su ideju liberalizacije odbacili, smatrajući kako se gospodarski razvoj bazira na drugačijim temeljima. Čije stajalište već razmotrili, ne može se odbaciti činjenica da je industrijska revolucija pokrenula jednu novu etapu u razvoju ekonomske misli.