Porez na dohodak ima veliki značaj za cjelokupno gospodarstvo jer izravno djeluje na građane, poslodavce i državu te kao takav morao bi zauzimati središnje mjesto u fiskalnoj politici. Kreatori fiskalne politike moraju naći ravnotežu između zahtjeva građana, a to je da je porez što niži, i zahtjeva države koji moraju moći financirati sve veće javne rashode. Ako ravnoteža ne postoji dolazi do negativnih učinaka za cijelo gospodarstvo i tržište rada. Građani su nezadovoljni jer veliki dio dohotka gube kroz porez, a poslodavci su nezadovoljni jer im troškovi zaposlenika rastu što dovodi do porasta sive ekonomije i problema sa financiranjem javnih rashoda i održivosti mirovinskog sustava. Porez na dohodak spada u izravnu skupinu poreza, te postoji već nekoliko stoljeća. Od samog početka vode se polemike oko toga treba li ga ubirati i na koji način. Svrha ovog rada je analiza poreza na dohodak u Republici Hrvatskoj i zemljama EU i njihova usporedba te pokušaj stvaranja veće efikasnosti istog kroz određene reforme. Cilj ovog rada je postizanje poboljšanja i efikasnosti kroz određene reforme koje bi u konačnici trebale pridonijeti većoj obostranoj koristi kako za državu tako i za njene stanovnike. Postoji puno prostora za napredak što se tiče fiskalne politike u RH pa tako i u dijelu koji je odnosi na porez na dohodak.