Kao jednim od ključnih pokretača ekonomije i turizma u Hrvatskoj ali i u Europi smatra se djelatnost smještaja te pripreme i usluživanja hrane i pića koja se ujedno nalazi na trećem mjestu kao najveća društveno ekonomska aktivnost u EU. Turizam kao jedna od najvažnijih gospodarskih grana Hrvatske koja zauzima nešto manje od 20% BDP-a pokretač je brojnih zapošljavanja ali i prihoda kojima se puni državni proračun, prvenstveno prihodima od PDV-a. Jedna od stalnih promjena je promjena stopa PDV-a koja se kroz zadnjih 5 godina promijenila s snižene od 13% na standardnu od 25% te ponovno na sniženu od 13% ali samo za uslugu pripreme i posluživanja hrane i pića koja je nastupila s 1. siječnjem 2020. godine. Upravo radi stalnih promjena ugostitelji su morali prilagođavati svoje prihode i rashode te su dolazili do nelegalnih rješenja kojima su prikupljali veće prihode. Usporedba Hrvatske s turistički konkurentnim mediteranskim zemljama EU svrstava Hrvatsku među zemlje s najvećim poreznim opterećenjem u ugostiteljskoj djelatnosti. Pošto se Hrvatska smatra turističkom zemljom, ovime se ne doprinosi daljem razvoju ugostiteljstva. Od 1. travnja 2020. donesen je zakon kojim su svi dodatni dokumenti kao što su predračun, narudžba, ponuda i sl. vidljivi Poreznoj upravi i potrebno ih je povezati s fiskaliziranim računom. Kao jedan od načina kojima su ugostitelji odrađivali poreznu utaju bilo je izdavanje i naplata predračuna bez naknadnog izdavanja fiskaliziranog računa. Čak 39,4% zaposlenika koji su riješili anketu barem su jednom kroz svoj poslovni vijek izdali i naplatili predračun. Najznačajniji razlog radi kojega poslodavci izbjegavaju plaćanje poreza je visina porezne stope dok ju slijedi dodatna zarada koju poslodavac zaradi, tj. osobna koristi koju ima. Nakon 1. travnja 2020. poslodavci nisu prestali i umanjili utaju poreza, najviše poslodavca uslugu naplaćuje bez računa dok 6% još uvijek izdaje predračune.