Ekonomija obrane i pojam vojnoindustrijskog sektora se prvi put analiziraju tijekom 18. stoljeća zahvaljujući radu Adama Smitha, ali ubrzani razvoj ekonomije obrane se odvija nakon završetka Drugog svjetskog rata, te u toku Hladnog rata između SAD-a i SSSR-a. Vojnoindustrijski sektor ili obrambena industrija uvelike ovisi o nacionalnoj politici, te je usko vezan uz rashode za obranu domaćeg gospodarstva. Tijekom Domovinskog rata u Republici Hrvatskoj postavljeni su temeljni budućeg stvaranja modernog vojnoindustrijskog sektora. Nastavkom ovog diplomskog rada analiziraju se ekonomska obilježja i makroekonomski učinci domaće vojne industrije na nacionalno gospodarstvo RH, te se dobiveni rezultati uspoređuju s rezultatima susjednih zemalja uključujući Italiju. Dokazuje se veza između rashoda za obranu iz državnog proračuna i prihoda koje ostvaruje ovaj industrijski sektor, odnosno pozitivne ili negativne posljedice recesijskih razdoblja ili ekonomskog oporavka. Na sektor utječu različite vrste pritiska iz civilnog sektora, stoga je nužno analizirati i upravljanje ljudskim resursima. Uključeni su indikatori poput rashoda za obranu po glavi stanovnika i aktivnog vojnika koji predstavljaju sofisticiranost oružanih snaga. Diplomski rad nastoji odgovoriti na pitanje pridonosi li domaća vojna industrija ekonomsku rastu i razvoju gospodarstva.