Sažetak | Fiskalnom politikom njeni nositelji javne prihode usmjeravaju na različite javne izdatke putem diskrecijskih mjera i automatskih stabilizatora, a s ciljem ispunjavanja različitih ekonomskih ciljeva. Svako poglavlje ovog rada podređeno je objašnjavanju ili dokazivanju, izravno ili neizravno, glavne teze o stabilizacijskoj ulozi fiskalne politike primarno fokusirajući se na potencijal anticikličke fiskalne politike u vrijeme ekonomske recesije. O temi same fiskalne politike, kako za EU tako i za RH, dostupno je mnogo radova i provedenih istraživanja koja se bave različitim aspektima fiskalne problematike. Konkretno o cikličnosti fiskalnih mjera i njihovih utjecaja na stabiliziranje gospodarstva, a pod utjecajem izmjena poslovnih ciklusa, također postoji dovoljan broj provedenih istraživanja. Ipak, u dosadašnjim radovima izostaje teorijski konsenzus po pitanju efikasnosti anticikličih fiskalnih mjera i potencijalu fiskalne politike uopće. Različitost u mišljenjima i rezultatima nalazi se, kako u dominantnim teorijskim pravcima, tako i u rezultatima provedenih konkretnih ekonometrijskih istraživanja. Upravo je nedovoljna količina spoznaja i činjenica o dosegu fiskalne politike glavni problem istraživanja i razlog izostanka spomenutog konsenzusa u dosadašnjim radovima. Ipak, uz izostanak kvantitativnog dokazivanja glavne teze uz naglašenu potrebu za provođenjem istog, u radu je kvalitativno zaključena superiornost anticikličke fiskalne politike nad procikličkom. Unatoč poteškoćama u određivanju karaktera fiskalne politike pojedinih država, može se reći kako Europska Unija, nije vodila homogenu fiskalnu politiku istog fiskalnog karaktera. Također, unatoč često podržavanim teorijskim načelima kejnezijanskog teorijskog pravca, ne može se reći kako je svugdje dosljedno provođena anticiklička fiskalna politika. Republika Hrvatska pretežno je vodila procikličku politiku te na taj način izgubila mogućnost korištenja stabilizacijskog potencijala fiskalne politike, iako treba napomenuti kako uoči nove krize izazvane novim korona virusom, moguće je vidjeti naznake korištenja ekspanzivnih mjera u vrijeme recesije, dakle provođenje anticikličke fiskalne politike. |
Studijski program | Naziv: Poslovna ekonomija; smjerovi: Financije i bankarstvo, Poduzetništvo, Menadžment, Financije i računovodstvo, Marketing, Međunarodno poslovanje, Informatičko poslovanje, Međunarodno poslovanje Informatičko poslovanje Smjer: Financije i bankarstvo Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: diplomski Akademski / stručni naziv: magistar/magistra ekonomije (mag. oec.) |