Pitanje zaštite okoliša u suvremenom svijetu više nije samo teoretsko pitanje koje se spominje. Ono je postalo presudno pitanje koje uvelike utječe na poslovanje svih poslovnih subjekata, općina, gradova, županija, država te međunarodnih udruženja i organizacija, ali i na ponašanje samih pojedinaca. Svijest o okolišu se proširila među pojedincima, kao i o jednom od bitnijih čimbenika koji utječu na stanje okoliša – otpadu. Gospodarenje otpadom danas je aktivnost ne samo od lokalne ili nacionalne važnosti, ona doseže globalne razmjere. Svaka država ima razvijene vlastite politike održivog gospodarenja otpadom. Održivo gospodarenje otpadom zasniva se na propisanoj hijerarhiji gospodarenja otpadom koje pomaže i usmjerava nacionalne ekonomije da minimiziraju količine nekorisnog otpada, odnosno maksimiziraju koristi od ponovne upotrebe otpada. To se postiže procesom oporabe otpada. Republika Hrvatska je od 1. srpnja 2013. godine punopravna članica Europske Unije i kao takva mora slijediti i implementirati europska pravila odnosno zakone i propise o gospodarenju i zbrinjavanju otpada u vlastito nacionalno zakonodavstvo. U ovom radu pojašnjeni su pojmovi otpada, održivog gospodarenja otpadom i njegove hijerarhije. Nadalje, istaknute su najbitnije odredbe hrvatskog Zakona o održivom gospodarenju otpadom te europske Direktive o gospodarenju otpadom. Izvršena je i analiza stanja gospodarenja otpadom, stanja samih odlagališta otpada u Republici Hrvatskoj te usporedba stanja gospodarenja otpadom sa ostalim državama članicama Europske Unije. Na kraju rada iznesen je kratki zaključak o provedenom istraživanju.