Porezni sustav izravnog oporezivanja primjenjuje se kroz oporezivanje dobiti i dohotka u Republici Hrvatskoj. Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, Zakon o porezu na dobit, kao i Pravilnik o porezu na dobit usklađeni su s Direktivama Europske unije, a u svrhu postizanja što većeg stupnja harmonizacije poreza. Prihodi poreza na dobit su javni prihodi centralne vlasti Republike Hrvatske, a sredstva se koriste za poticanje i ujednačavanje stupnja gospodarskog razvoja u cijeloj zemlji. Porez na dobit oblik je izravnog poreza kojim se oporezuju pravne osobe, odnosno poduzeća te zajedno s porezom na dohodak čini sustav izravnih poreza u Republici Hrvatskoj. Porezna osnovica ovog poreza čini poslovna dobit poduzeća, koje je porezni obveznik poreza na dobit. Osim toga, karakteristika koja se ističe, a za razliku od poreza na dohodak, je da financijska snaga poduzeća nema utjecaja na visinu porezne obveze koju poduzeće ima prema državi. U ovom se radu sagledava okvir poreznih sustava oporezivanja dobiti u Europskoj Uniji te se analiziraju učinci procesa harmonizacije i koordinacije navedenog poreznog oblika na području Unije. S ciljem osiguranja održivog gospodarskog razvoja i rasta u Uniji, u okviru strategije predložene su neke promjene u vezi s uklanjanjem svih pravnih i fiskalnih prepreka koje koče punu integraciju nacionalnih poreznih sustava zemalja članica u zajedničko tržište. Inicijativa zajedničke konsolidirane porezne osnovice poreza na dobit smatra se velikim korakom prema usklađivanju poreznih sustava Unije. Dakle, svrha ovog diplomskog rada je prikazati razinu usklađenosti poreznih sustava u Uniji, koristeći komparativne, normativne i logičke metode, kako bi se zaključila uloga i važnost poreza na dobit u poreznim sustavima.