Sažetak | U ovom završnom radu pažnja je usmjerena na PDV i njegovu fiskalnu ulogu. Na
početku rada objašnjen je sam pojam i značenje poreza na dodanu vrijednost, njegova
definicija, način obračunavanja te njegove karakteristike. Nakon obrade samog pojma
poreza na dodanu vrijednost, „fokus“ se premješta na analizu stopa PDV-a u poreznoj
strukturi Republike Hrvatske. Promatra se njegov udio u BDP-u te se dolazi do
zaključka da je od 2011. godine do 2019. godine bio konstantno u porastu, da bi zatim u
posljednje dvije godine bilježio pad uzrokovan krizom korona virusa. Također,
izračunavao se i udio PDV-a u ukupnim poreznim prihodima sa i bez uključenih
doprinosa u proračunima opće i središnje države. U idućem dijelu završnog rada
uspoređuju se udjeli direktnih i indirektnih poreza te doprinosa za socijalno osiguranje s
prosjekom zemalja članica Europske Unije. Što se indirektnih poreza tiče, istraživanjem
se dolazi do zaključka da Republika Hrvatska ima znatno veći udio indirektnih poreza u
usporedbi s članicama Europske Unije, dok je kod direktnih poreza situacija obrnuta, tj.
Republika Hrvatska ima znatno niži udio direktnih poreza u odnosu na članice Europske
Unije. Kod doprinosa za socijalno osiguranje situacija između Republike Hrvatske i
Europske Unije vrlo je slična, odnosno, odstupanja su gotovo minimalna. Osim udjela
direktnih i indirektnih poreza te doprinosa za socijalno osiguranje u usporedbu se
stavljaju još i udio poreza na potrošnju unutar BDP-a, udio PDV-a unutar BDP-a te
PDV u Republici Hrvatskoj sa zemljama članicama Europske Unije. Što se usporedbe
kod udjela poreza na potrošnju unutar BDP-a između Republike Hrvatske i prosjeka
zemalja članica Europske Unije tiče, tu Hrvatska osjetno prednjači. Također, Republika
Hrvatska nalazi se u samom vrhu i kod usporedbe standardne stope PDV-a s ostalim
zemljama članicama Europske Unije. U završnoj fazi rada pažnja je usmjerena na
analizu utjecaja koronavirus krize na kretanje PDV-a gdje se istraživanjem stiže do
zaključka da je vidljiv negativan utjecaj koronavirus krize na gotovo sve grane državne
strukture pa je tako, između ostalog, uzrokovao i pad PDV-a u Republici Hrvatskoj koji
se najviše odražava u travnju i svibnju protekle, 2020. godine. Također, tu još
uspoređujemo već spomenuti utjecaj koronavirus krize u Republici Hrvatskoj sa
zemljama članicama Europske Unije te dolazimo do zaključka kako i ostatak Europske
Unije nije ništa manje pošteđen negativnih posljedica uzrokovanih krizom usred
pandemije. Cjelokupno istraživanje u svrhu pisanja završnog rada provedeno je
prikupljanjem, analiziranjem i izračunavanjem relativno ažurnih, novih podataka s
različitih službenih internetskih stranica. Na temelju tih statističkih podataka provedeni
su mnogi izračuni uz pomoć kojih je izveden velik broj zaključaka i opažanja te je
uočeno mnoštvo informacija i predviđanja o kretanju stopa PDV-a unutar Republike
Hrvatske i zemalja članica Europske Unije kao i mnogi drugi podaci o već spomenutoj
temi. |
Studijski program | Naziv: Poslovna ekonomija; smjerovi: Financije i računovodstvo, Poduzetništvo, Menadžment, Financije i bankarstvo, Marketing, Međunarodno poslovanje, Informatičko poslovanje, Financije Smjer: Financije i računovodstvo Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: preddiplomski Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) ekonomije (bacc.) |