Minimalne plaće predstavljaju minimalni iznos naknade koji poslodavac mora platiti radnicima za posao obavljen u određenom razdoblju. U posljednjih nekoliko desetljeća formirani su i nadograđivani sustavi minimalnih plaća u brojnim europskim zemljama zbog tendencije da se svim radnicima osigura zaštita od prekomjerno niskih plaća. Vidljiv je kontinuiran porast minimalnih nadnica u razdoblju od 2000. do 2020. godine. Analizom tržišta rada EU utvrđeno je da se ono suočava s manjkom radne snage unatoč visokoj stopi nezaposlenosti. Velik utjecaj na tržište rada imala je ekonomska kriza koja je započela 2008. godine. Unatoč brojnim pozitivnim trendovima koji djeluju na gospodarski rast u Hrvatskoj, oni nisu dovoljno dinamični da bi se mogla očekivati osjetno veća stopa gospodarskog rasta. Istovremeno se smanjuje broj radno sposobnog stanovništva, raste broj umirovljenika, te je očit nedostatak radne snage u brojnim djelatnostima. Iako su minimalne nadnice u Hrvatskoj u porastu, kada se uspoređuje sa ostalim članicama EU Hrvatska spada u zemlje s manjim minimalnim nadnicama od prosjeka EU. Europske zemlje imaju zakonsku i kolektivno pregovaranu minimalnu plaću koja pokriva jedan dio privatnog sektora, a izgledno je da će tijekom 2021. godine doći do konačnog dogovora o rješavanju pitanja zakonom propisanih minimalnih plaća u Europskoj uniji.