Javni dug možemo definirati kao izvanredni prihod države potreban za financiranje sve većih potreba gospodarstva te zahtjeva stanovništva. Prema unaprijed utvrđenim kriterijima Europske unije, čija je članica i Republika Hrvatska, proračunski deficit godišnje ne smije prelaziti 3% bruto domaćeg proizvoda, a javni dug 60%. Navedenom fiskalnom kriteriju opći dug Republike Hrvatske udovoljava, što je predstavljalo i jedan od uvjeta za samo učlanjenje u ovu jedinstvenu zajednicu, čija je punopravna članica postala 1.srpnja 2013.godine. S obzirom na to da je javni dug u porastu u većini zemalja, postavlja se pitanje što utječe na njegov porast, te kako će pandemija uzrokovana korona virusom utjecati na njegov daljnji porast, te kakve će posljedice ista imati za buduće kretanje javnog duga. Do sada je vidljiv isključivo negativan utjecaj koronavirusa u mnogobrojnim kućanstvima, ogledan na gubitku redovitih mjesečnih primanja, poput plaća, mirovina, socijalnih pomoći, padu kupovne moći stanovništva i ostalih neizbježnih financijskih problema. Navedeno uvelike utječe na pad domaće proizvodnje kao i izvoza. Budući da se ova pandemija događa istovremeno u čitavom svijetu, dolazi se do obustave izvoza i uvoza jer se prekidaju svjetski lanci proizvodnje i opskrbljivanja što će ostaviti negativne posljedice na javni dug država, rasta deficita te posljedično ugroziti i životni standard budućih generacija.