Klimatske promjene i onečišćavanje okoliša velika su prijetnja Europi i ostatku svijeta. Cilj Europske unije je provesti zelenu tranziciju te na taj način „ozeleniti“ Europu i ostatak svijeta. Misija zelene tranzicije je pojačati konkretna zalaganja za transformacijom na zeleno gospodarstvo, tj. transformirati ga održivijim načinima proizvodnje i potrošnje. Zelenom tranzicijom ukazuje se pozornost na potrebu zajednice i njezinih pojedinaca u smislu poticanja sinergije za postizanje održivog gospodarstva. To ukazuje na nužnost postupnih promjena u načinima proizvodnje kako bi se promijenila postojeća neučinkovita proizvodnja koja nije dugoročno održiva niti je u skladu s potrebama zajednice i prirode. Europska unija, od svog nastojanja, brojnim projektima i inicijativama, pokazuje interes za provedbu politika usmjerenih na rješavanje problema klimatskih promjena. Noviji program poznat je pod nazivom Europski zeleni plan. Europska komisija (2019, str. 3) definira ga kao: „... sastavni dio strategije Komisije za provedbu Programa Ujedinjenih naroda do 2030. i ciljeva održivog razvoja te drugih prioriteta najavljenih u političkim smjernicama predsjednice von der Leyen“. Njime planira „... preusmjeriti proces makroekonomske koordinacije u okviru europskog semestra kako bi integrirala ciljeve održivog razvoja Ujedinjenih naroda, smjestila održivost i dobrobit građana u središte ekonomske politike, a ciljeve održivog razvoja u središte donošenja politika i djelovanja EU-a“. Temeljni je cilj Europskog zelenog plana reforma klimatske politike čija je vizija postići klimatsku neutralnost do 2050. godine. Ova vizija dio je dugoročne strategije koju je Europska unija, prije dvije godine, podnijela Okvirnoj konvenciji UN-a o promjeni klime. Do sada je Komisija predložila prvi europski propis o klimi kojim je postignut privremeni dogovor Vijeća i Parlamenta kojim se, prema Consilium Europe (2021 b), ozakonjuje cilj ostvarenja klimatski neutralnog EU-a do 2050. godine. Time je postignut zajednički cilj koji teži smanjenju neto emisije stakleničkih plinova (emisije nakon što se odbiju uklanjanja) za najmanje 55 % do 2040. u odnosu na 1990. Ova klimatska politika, temeljem Europskog zelenog plana, posebno naglašava nužnost smanjenja emisije stakleničkih plinova, a ne njihovo potpuno uklanjanje. Consilium Europe (2021) ističe kako je Europska unija već započela s modernizacijom i preobrazbom gospodarstva i već sada izravno utječe na postizanje klimatske neutralnosti. Povijesni podatci ukazuju da su se emisije stakleničkih plinova smanjile za 23 % u razdoblju od 1990. do 2018., a da je gospodarstvo u istom razdoblju poraslo za 61 %. Unatoč tome, predviđanja su da će trenutne politike smanjiti emisije stakleničkih plinova za samo 60 % do 2050. godine. Kako bi se dosegao značajniji pad emisija stakleničkih plinova potrebni su znatni napori u narednom desetljeću i ambiciozna klimatska politika s promjenom postojećim propisa o klimi. Osim postizanja klimatske neutralnosti Europska komisija, Europskim zelenim planom, želi transformirati energetsku politiku te postići potpunu mobilizaciju industrije i osigurati ekonomski održivo kružno gospodarstvo.