Posljednjih desetljeća ravnopravnost između muškaraca i žena postala je ključno pitanje u svim društvenim sferama. Posebno područje u kojem je neravnopravnost spolova najizraženija je politika. Od samih početaka žene se smatralo inferiornijim bićima u odnosu na muškarce u svim životnim sferama. Borba za žensko pravo glasa započela je krajem 18. stoljeća kao odgovor na nepravdu i neravnopravnost s kojima su se žene suočavale. Kroz desetljeća borbe, žene su ostvarile pravo glasa na izborima kao i pravo sudjelovanja u političkom odlučivanju u skoro svim državama svijeta. Značajan napredak odnosno ravnopravnost postigle su i u različitim područjima kao što su obrazovanje, pristup tržištu rada, pravo na zdravstvenu zaštitu. Međutim u politici i na mjestima odlučivanja njihova zastupljenost je i dalje nedovoljna. Ovaj diplomski rad ima za cilj dublje istražiti koji su to razlozi zbog kojih su žene nedovoljno zastupljene u politici, analizirati postojeće stanje u zemljama članicama Europske unije i Republike Hrvatske te predložiti moguća rješenja kako bi se njihova participacija povećala. Iako se posljednjih godina nazire blagi napredak u zastupljenosti žena na političkoj scene, sa sve više žena koje su izabrane za predsjednice država, vlada, ministrica, i dalje postoji značajan rodni jaz u političkoj zastupljenosti. Na temelju rezultata istraživanja, zaključuje se da je važno poduzeti mjere kako bi se povećala uključenosti žena u političke aktivnosti, uključujući poticanje političkih stranaka na usvajanje kvota za žene na izbornim listama, pružanje političke obuke i mentorstva te promicanje svijesti o važnosti rodne ravnopravnosti.