Siromaštvo u Republici Hrvatskoj ne navodi službeno utvrđenu granicu siromaštva. Uzrok velike nezaposlenosti i pada bruto domaćeg proizvoda je gospodarska kriza za koju se može reći da se odrazila i na stanje gospodarstva u Hrvatskoj. Prema tome, siromaštvo smo podijeli na subjektivno siromaštvo, relativno i apsolutno za koje možemo reći da se to još naziva i siromaštvo na rubu opstanka. Najjednostavnija metoda koja se koristi kod izračunavanja životnog standarda pojedinca uzima dohodak ili potrošnju domaćinstva. Naime, tu se može razlikovati siromaštvo od nejednakosti, dok siromaštvo promatra cjelokupni životni standard siromašnog djela ljudi, nejednakost se odnosi na životni standard sveukupnog stanovništva, a ta pretjerana nejednakost može utjecati i na gospodarski rast. Statistički podaci o stanju siromaštva stanovništva Republike Hrvatske pokazuju da je stopa rizika od siromaštva u 2012. godini iznosila 20,5 %, a postotak osoba u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti 32,3%. Veliki dio populacije (15,4 %) živi u uvjetima teške materijalne oskudice i ne mogu zadovoljiti temeljne životne potrebe koje se smatraju nužnima za dostojanstven život, kao što je npr. odgovarajuće grijanje. Stoga, kada navodimo stopu razlike od siromaštva prema tipu kućanstva, skupine kod kojih postoji povećani rizik od socijalne isključenosti moguće je razlikovati prema uzroku njihove izloženosti tom riziku, s obzirom na to da su uzroci siromaštva i socijalne isključenosti najčešće višedimenzionalni, ali se u stvarnosti te kategorije uvijek međusobno preklapaju.