Gospodarstvo okrenuto budućnosti, konkurentno i održivo smatra se rješenjem za izazove s kojima se susrećemo. Prekomjerna eksploatacija resursa, degradacija okoliša te neprestani pritisak da se buduće potrebe zadovolje, bile su egzaktni pokretač za promjene unutar sustava gospodarenjem. Nedvojbeno, okruženje u kojem se nalazimo jest produkt čovjekova djelovanja prema principu “uzmi-proizvedi-baci”. Povijesno je spomenuta metoda značajna za poboljšanje gospodarstva poput Republike Hrvatske jer je opći cilj povećanje proizvodnje. U nastojanju da proizvodnja bude održiva, zelena te da ista poveća proizvodnju i zaposlenost tranzicijskih ekonomija zahtijevati će znatne promjene u sustavu gospodarenja otpadom ali i navikama. Poražavajuća je informacija da je samo u 2020. godini po glavi stanovnika prosječno proizvedeno oko pola tone otpada. Potrebu za održivim projektima potvrdile su i činjenice da je stopa recikliranja komunalnog otpada iznosila 30,2%, dok je brzina uporabe kružnog materijala iznosila 5,7%; koje se daleko ispod prosjeka Unije. Europska Komisija svjesna zaostajanja država članica uz Zeleni plan predstavila je novi paket ciljeva pod nazivom ciljevi održivog razvoja kojima će tranzicija prema kružnom gospodarstvu obuhvatiti i održivu proizvodnju i potrošnju. Održiva proizvodnja i potrošnja od velike su važnosti za Europsku Uniju jer se u proizvodnim procesima primjenom održivosti ostvaruje pozitivan utjecaj na prirodne resurse ali i klimu. Sastavni dio europskih i nacionalni politika su i ciljevi održivog razvoja koji predstavljaju sveukupno rješenje prepreka koje obuhvaćaju problematiku proizvodnje i potrošnje, siromaštva i gladi, očuvanja okoliša i bioraznolikosti u trenutno izazovnim okolnostima.