Tema ovog završnog rada su investicijski fondovi u Republici Hrvatskoj. Investicijski fondovi su financijske organizacije ili ulagači koji od svojih ulagača prikupljaju sredstva da bi ih zatim plasirali u daljnje investicije, odnosno financijske oblike, koje mogu biti kratkoročne i dugoročne. Investicijski fondovi još su subjekti za zajednička ulaganja osnovani s ciljem skupljanja sredstava od svojih ulagatelja koja zatim investiraju u razne financijske instrumente. Ukupnu imovinu fonda možemo podijeliti na pojedini udio u fondu, a ulaganje u fond ulagatelju proporcionalno donosi udjele u fondu. U svijetu, investicijski fondovi prilično su popularna sredstva za ostvarivanje raznolikih ciljeva, kao npr. školovanja djece ili ostvarenja dodatnih primanja nakon odlaska u mirovinu, a funkcioniraju na način da se ulaže u vrijednosne papire. Prvi investicijski fondovi u Americi nastaju u dvadesetim godinama prošlog stoljeća, a od svojeg nastanka do danas ostvaruju velike uspjehe, što svjedoče podaci da oko 83 milijuna Amerikanaca u čak 48% kućanstava posjeduje udjele u nekom od investicijskih fondova. Povijest investicijskih fondova u Republici Hrvatskoj seže u 1995. godinu, kada nastaju prvi, takozvani privatizacijski investicijski fondovi. Njih su pokrenule velike bankarske grupacije sa naših prostora, te su osnivanjem društva za upravljanje fondovima proširile ponudu svojih usluga. U Hrvatskoj su nam danas poznata 143 investicijska fonda koji se razlikuju po vrstama i strategijama ulaganja, a razvijaju se i rastu kao posljedica napredovanja tržišta kapitala. Društvo za upravljanje investicijskim fondovima, osniva fond koji dozvolu za početak poslovanja i rad dobiva od državnog tijela, odnosno HANFA-e. Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga je nadzorno tijelo u čiju nadležnost spada i nadziranje i kontroliranje investicijskih fondova. Danas u Republici Hrvatskoj postoji 31 Društvo za upravljanje investicijskim fondovima. Zadaća društva za upravljanje investicijskim fondovima je da po Pravilima i u skladu s Prospektom pojedinog fonda otkupi ili izda udjele u fondu zainteresiranom ulagatelju. Kod fondova razlikujemo dvije osnovne vrste, to su alternativni investicijski fondovi (AIF) ili otvoreni investicijski fondovi s javnom ponudom (UCITS). Alternativni investicijski fondovi zamišljeni su kao fondovi većeg rizika te su zanimljivi hrabrijim ulagateljima koji ulaganjem preuzimaju veću razinu rizika za mogući veći prinos koji fond postiže ulaganjem u dodatne vrste imovine u koje npr. UCITS fondu nije dozvoljeno ulaganje. Otvoreni investicijski fondovi s javnom ponudom namijenjeni su široj javnosti, odnosno svim ulagačima bez obzira bili oni profesionalci ili mali ulagatelji. Zadaća UCITS fondova je diversificirati svoju imovinu s ciljem smanjenja rizika i održavanja dovoljne razine likvidnosti. Otvoreni fondovi prema načinu ulaganja imovine dijele se na dioničke, obvezničke, mješovite, novčane i posebne fondove. Obzirom na različitost investicijskih fondova, fondovi se razlikuju ovisno strukturi ulaganja. Prije ulaganja u bilo koji fond bitno je da se ulagatelj informira i prouči Pravila i Prospekt fonda. Na stranicama društva za upravljanje investicijskim fondovima dostupna su financijska izvješća fondova, njihov mjesečni izvještaj te dnevne cijene udjela. Na tržištu Republike Hrvatske kao i velikom većinom svjetskih tranzicijskih tržišta, ali i razvijenih zemalja, najzastupljeniji fondovi s obzirom na vrstu su otvoreni investicijski fondovi, kako prema broju, tako i prema vrijednosti ukupne imovine kojom upravljaju. U Republici Hrvatskoj postoji preko 60 licenciranih brokera i nešto manje od 200 investicijskih savjetnika, koji posjeduju dozvolu HANFA-e. Trenutno na Hrvatskom tržištu investicijskih fondova izdvajamo 10 najboljih, a to su Eurizon Asset Management Croatia, Raiffeisen Invest, Allianz Invest, Erste Asset Management, OTP Invest, ZB Invest, HPB Invest, InterCapital Asset Management, Global Invest d.o.o. i Generali Investments.