Naslov Utjecaj EU sufinanciranih projekata na sektor građevinarstva u Republici Hrvatskoj Naslov (engleski) The impact of EU co-financed projects on the construction sector in the Republic of Croatia Autor Iva Kovač Mentor Zoran Ježić (mentor)Član povjerenstva Danijela Sokolić (predsjednik povjerenstva)Član povjerenstva Zoran Ježić (član povjerenstva)Član povjerenstva Helga Pavlić Skender (član povjerenstva)Ustanova koja je dodijelila Sveučilište u Rijeci Datum i država obrane 2024-05-27, Hrvatska Znanstveno / umjetničko DRUŠTVENE ZNANOSTI Sažetak Pristupanjem Europskoj uniji Hrvatska je na raspolaganje dobila značajna sredstva iz europskih strukturnih i investicijskih fondova čime je započeo značajni investicijski ciklus. Radi raznovrsnosti programa kojima Hrvatska raspodjeljuje sredstva EU fondova, efekti koje provedba EU projekta ima na gospodarstvo jesu raznoliki, no generalno se mogu podijeliti u direktne efekte koji su neposredna i namjerna posljedica provedbe EU sufinanciranih projekata, te indirektni efekti, koji nastaju kao posredni efekt implementacije projekata. Jedan od indirektnih utjecaja svakako jest utjecaj na građevinski sektor Hrvatske, a radi činjenice da EU sufinancirani projekti sadrže u znatnoj mjeri infrastrukturne aktivnosti koje za posljedicu imaju angažman građevinskog sektora.
Od svih EU programa koji su se u Hrvatskoj provodili u periodu od 2014. do 2021. godine, detaljnom analizom utvrđeno je kako su utjecaj na građevinski sektor imali Operativni program konkurentnost i kohezija (u najvećoj mjeri) te Program ruralnog razvoja i Fond solidarnosti Europske unije. Daljnjim analizama procesa ugovaranja EU projekata iz predmetnih programa uočava se pomak u dinamici ugovaranja EU sufinanciranih radova u odnosu na moment dodjele EU sredstava, što ukazuje na činjenicu kako se indirektni utjecaj na sektor građevinarstva može očekivati s odmakom od jedne do dvije godine u odnosu na dodjelu EU sredstava korisnicima. Isto tako, statistike javne nabave radova ukazuju na činjenicu kako u promatranom razdoblju nije bilo efekta prelijevanja i kako je u prosjeku 86% sredstava za građevinske aktivnosti ugovoreno s domaćim građevinskim sektorom.
Kvantitativnim metodama istraživanja dobiven je podatak kako se u promatranom periodu više od trećine vrijednosti novih narudžbi u građevinarstvu (bez stanogradnje) odnosi na EU sufinancirane radove, dok se usporedbom dinamike ugovaranja procijenjenih vrijednosti EU sufinanciranih radova s kretanjem odabranih pokazatelja građevinskog sektora u promatranom periodu uočena snažna korelacija između navedenih varijabli čime se može zaključiti o značajnom utjecaju EU projekata na sektor građevinarstva u Hrvatskoj.
Sažetak (engleski) By joining the European Union, Croatia received significant allocation from European structural and investment funds, which started a significant investment cycle. Due to the variety of programs through which Croatia distributes EU funds, the effects that EU project implementation has on the economy are diverse, but in general, they can be divided into direct effects, which are intentional consequence of the implementation of EU co-financed projects, and indirect effects, which arise as an indirect effect of implementation. One of the indirect impacts is certainly the impact on the construction sector in Croatia, due to the fact that EU co-financed projects contain a significant amount of infrastructural activities that result in the involvement of the construction sector.
Out of all EU programs that were implemented in Croatia in the period from 2014 to 2021, a detailed analysis determined that the Operational Program for Competitiveness and Cohesion (to the greatest extent) and the Rural Development Program and the European Union Solidarity Fund had an impact on the construction sector. Further analysis of the process of contracting EU projects from the relevant programs shows a shift in the dynamics of contracting EU co-financed works in relation to the moment of the allocation of EU funds, which points to the fact that an indirect impact on the construction sector can be expected with a one to two year delay in relation to the EU allocation funds to beneficiaries. Likewise, public procurement statistics indicate the fact that in the observed period there was no spillover effect and that on average 86% of funds for construction activities were contracted with the domestic construction sector.
Quantitative research methods showed that in the observed period, more than one third of the value of new orders in construction (excluding housing) relates to EU co-financed works. Comparing the contracting dynamics of the estimated values of EU co-financed works with the trend of selected indicators of the construction sector in the observed period, a strong correlation was found between of the above variables, which can be concluded about the significant impact of EU projects on the construction sector in Croatia.
Ključne riječi
EU fondovi
EU projekti
OPKK
građevinarstvo
javna nabava radova
Ključne riječi (engleski)
EU funds
EU projects
OPCC
construction sector
public procurement of works
Jezik hrvatski URN:NBN urn:nbn:hr:192:154805 Studijski program Naziv: Menadžment u javnom sektoru Vrsta resursa Tekst Način izrade datoteke Izvorno digitalna Prava pristupa Pristup korisnicima matične ustanove Uvjeti korištenja Datum i vrijeme pohrane 2024-07-04 12:17:40
