Poljoprivreda je nekoć bila vrlo značajna gospodarska djelatnost Hrvatske, no još od razdoblja Domovinskog rata bilježi stagnaciju i pad svoje produktivnosti. Poljoprivredna proizvodnja je nedovoljna za pokrivanje domaćih potreba te se stoga uvoze velike količine različitih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Jedine poljoprivredne kulture u kojima je Republika Hrvatska samodostatna su žitarice i uljarice. Problem hrvatskoj poljoprivredi predstavljaju i slabo razvijeni sustavi navodnjavanja poljoprivrednih površina te kompliciran i dugotrajan proces zakupa državnog poljoprivrednog zemljišta. U strukturi poljoprivrednih gospodarstva najveći dio čine obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG-ovi). Broj zaposlenih u poljoprivrednoj djelatnosti se povećava, ali se smanjuje njegov udio u ukupnom broju zaposlenih. Što se tiče plaća, one s godinama rastu, ali su i dalje preniske s obzirom na sve veće troškove života. Promatrajući trenutno stanje poljoprivredne djelatnosti u Republici Hrvatskoj, nužno je poduzimanje pravih koraka koji će dovesti do poboljšanja. Neki od načina za postizanje toga su jačanje ekološke proizvodnje koja danas sve više dobiva na važnosti, zatim poticanje inovacija i digitalizacije u poljoprivrednom procesu te ulaganje u mlade poljoprivrednike koji predstavljaju jako važan resurs za daljnji razvitak ove djelatnosti.