Migracija predstavlja u širem smislu prostorno kretanje stanovništva, a u užem smislu predstavlja trajniju promjenu stalnog boravka pojedinca ili društvene skupine. Poseban oblik privremenih migracija su sezonske migracije, u kojima migranti obično odlaze i vraćaju se u godišnjem ciklusu, redovito se seleći iz jednog mjesta stanovanja u drugo mjesto gdje rade, što je poznato kao mobilnost. Migracije mogu biti organizirane ili spontane, dobrovoljne ili prisilne, ovisno o tome jesu li unutar ili izvan zemlje. Postoje tri glavna razloga zašto se ljudi sele u drugu zemlju, a to su društveni i politički, demografski i gospodarski, te klimatski razlozi. Utjecaj migracija na ekonomiju uočava se kroz četiri glavne posljedice međunarodnog kretanja stanovništva, a odnosi se na utjecaj imigracije na tržište rada zemlje domaćina, na utjecaj na proračunsku poziciju zemlje primateljice, na rješavanje problema starenja stanovništva, te odnosi se na ekonomski učinak na zemlje izvora. Može se zaključiti da je migracija u suvremenoj globalnoj ekonomiji jedno od najbitnijih pitanja. Gledajući demografsku situaciju Hrvatske gdje se ukupni broj stanovnika smanjuje, kao što se smanjuje udio mladih isto kao i udio osoba koje su u radnoj dobi dok suprotno tomu raste udio osoba sa 65 i više godina, od izuzetne važnosti su migracijske aspiracije stanovništva a naročito mladih. Migracijske aspiracije mladih smatraju se dobrom metodom predviđanja njihova budućeg ponašanja iz razloga što postoji povezanost između povoda za potencijalni odlazak i za stvarnu migraciju. Mladima je lakše donijeti odluku o selidbi, jer su u jednu ruku neopterećeni te nisu u potpunosti prihvaćeni u društvu i subjektivnije zamišljaju svijet u kojem će živjeti ubuduće.