Sažetak | Samozapošljavanje se spominje kao jedan od ključnih elemenata u restrukturiranju tržišta rada i gospodarskom oporavku te se u svakodnevnom govoru često poistovjećuje s poduzetništvom. U radu se samozaposlene osobe proučavaju kao dio radne snage, uz zaposlene i nezaposlene, kako bi se utvrdile njihove sličnosti s poduzetnicima i zaposlenim osobama, ali i specifičnostima koje ih čine zasebnom kategorijom. Rad obrađuje samozaposlenost na razini pojedinca analizom osobnih karakteristika samozaposlenih osoba te samozaposlenost kao pojavu na makroekonomskoj razini. Na samozaposlenost utječu dvije skupine faktora: „push“ i „pull“. Prvi govore o samozapošljavanju kao bijegu iz nezaposlenosti, a drugi o samozapošljavanju koje je po svojim obilježjima blisko poduzetništvu. Nakon proučavanja postojećih istraživanja i vlastite analize strukture samozaposlenih osoba i njihovog kretanja na razini Europske unije i pojedinih zemalja, zaključak je da samozapošljavanje u načelu prevladava među starijim osobama, muškarcima, prvenstveno u poljoprivredi te među osobama koje nemaju potrebne kvalifikacije za vođenje održivog poslovanja. U radu se navode i iznimke od ovog pravila, prvenstveno zemlje zapadne i sjeverne Europe, kako bi se pokazale varijacije vezane za pojavu i kretanje samozaposlenosti. Iako se u strateškim dokumentima članica Europske unije samozapošljavanje spominje kao mogući pokretač gospodarstva i rješenje pronalaska posla ugroženih skupina na tržištu rada, rad pokazuje da se samozapošljavanje, na razini Europske unije, smanjuje te na njegovo kretanje u većini zemalja utječu „push“ faktori, posebice tijekom recesije, od kojih je najvažnija nezaposlenost. Iz toga proizlazi da je samozapošljavanje, u većini zemalja Europske unije posljedica diskriminacije na tržištu rada i nemogućnosti stvaranja novih radnih mjesta, a ne dobrovoljne odluke temeljene na uočenoj poslovnoj prilici. Dosadašnja istraživanja su pokazala da samozapošljavanje nema pozitivan utjecaj na makroekonomske pokazatelje ili je on negativan. Samozapošljavanje ima vrlo malu ulogu u kreiranju radnih mjesta jer među samozaposlenima prevladavaju radnici za vlastiti račun, a samozaposleni koji zapošljavaju čine vrlo mali udio. |
Studijski program | Naziv: Poslovna ekonomija; smjerovi: Financije i bankarstvo, Poduzetništvo, Menadžment, Financije i računovodstvo, Marketing, Međunarodno poslovanje, Informatičko poslovanje Smjer: Poduzetništvo Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: diplomski Akademski / stručni naziv: magistar/magistra ekonomije (mag. oec.) |