Tijekom posljednjih godina obnovljivi izvori energije dominiraju u godišnje instaliranoj snazi proizvodnih jedinica električne energije u Europskoj uniji. Među obnovljivim izvorima najveći udio u godišnje instaliranoj snazi tijekom posljednje dvije godine imale su vjetroelektrane, čija je instalirana snaga dosegnula 141 GW na kraju 2015. godine. Hrvatska kao članica Europske unije prati trendove po pitanju instalirane snage obnovljivih izvora, među kojima dominantan udio imaju vjetroelektrane. Značajna integracija vjetroelektrana u elektroenergetske sustave donijela je nove izazove: tehničke, ekonomske i regulatorne prirode. Proizvodnja vjetroelektrana je varijabilna, budući da je određena vremenskim uvjetima te teško predvidljiva i kao takva uvjetuje probleme prilikom vođenja i planiranja rada elektroenergetskog sustava, ali i troškove zbog angažmana energije uravnoteženja. Različiti sustavi poticanja mogu utjecati na usklađenost proizvodnje vjetroelektrana s potrebama elektroenergetskog sustava. Koristeći komparativnu analizu došlo se do zaključka da tržišno orijentirani sustavi poticanja imaju pozitivan učinak na daljnju integraciju vjetroelektrana u elektroenergetski sustav, budući da je u takvim sustavima poticanja proizvodnja vjetroelektrana određena potražnjom, te podrazumijevaju odgovornost za odstupanje. Za analizu konkurentnosti vjetroelektrana na tržištu električne energije te razinu potrebnog poticaja korištena je LCOE metoda te je utvrđen značajan financijski jaz između proizvodne cijene vjetroelektrana te cijena na tržištu električne energije u regiji. Pozicioniranje vjetroelektrana na tržište dovodi do zavisnog odnosa između proizvodne cijene električne energije vjetroelektrana i troškova opreme, operativnih troškova i troškova kapitala. Navedena međuovisnost utječe na smanjenje troškova. Izračunom nivelirane proizvodne cijene vjetroelektrana uz pretpostavku smanjenja investicijskog troška u budućem razdoblju te predviđenog rasta cijena na veleprodajnom organiziranom tržištu u regiji dolazi se do zaključka da se smanjuje financijski jaz, a shodno tome je manja potreba za poticanjem. Kako bi vjetroelektrane bilo moguće izložiti tržišnim principima potrebno je funkcionalno, likvidno tržište električne energije. Hrvatsku u narednim godinama očekuje razvoj tržišta sukladno EU ciljanom modelu integracije tržišta. S obzirom da takav model podrazumijeva regionalno povezivanje tržišta dan unaprijed, unutardnevnih i tržišta uravnoteženja te proračun kapaciteta temeljen na tokovima snaga utvrđeno je da će razvoj tržišta doprinijeti daljnjoj integraciji vjetroelektrana u elektroenergetski sustav.