Misao vodilja ovog rada bila je da su studenti ekonomije zaista bili i ostali usmjereni na učenje u domeni ekonomske znanosti a sve kako bi naposljetku postigli potrebna znanja te se u toj sferi mogli ostvariti i usavršavati kao poslovni ljudi. Zaista, studenti su u većoj mjeri (preko 70%) pokazali ambiciju za upisom na diplomski studij te su visoko ocijenili izjavu kako smatraju da će im znanje stečeno na Ekonomskom fakultetu pomoći u budućnosti i karijeri. Ispitanici studenti su u još većem postotku iskazali kako imaju jasnu sliku gdje bi se voljeli vidjeti kroz 5-10 godina. Takav stav s jasno definiranim ciljevima u teoriji se pozitivno manifestira kroz osjećaj pojačane motivacije i angažmana kako bi se taj cilj zaista i realizirao. Suprotno, s onim ostalima, manjini studenata, čije aktivnosti nisu usmjerene, potpomognute motiviranošću, jer ne znaju ni gdje bi željeli stići u dogledno vrijeme. Može se reći da su ciljevi i motivacija usko povezani. U tom smislu mogla bi se objasniti i činjenica da su studenti, u većini, pokazali želju za samostalnim osnivanjem poduzeća što je jedno od najpozitivnijih rezultata istraživanja. Poduzetnički duh i pokretačka želja u kombinaciji sa kvalitetnom idejom i visokom motiviranošću idealan je spoj za postati kvalitetan menadžer te karakterizira samo najuspješnije vođe. Istraživanje hipoteze o relaciji između postojanja sigurnog radnog mjesta dovelo je također do pozitivne spoznaje da studenti ipak imaju veće ambicije od sigurnog posla te se žele više pozicionirati u obrazovanju, pokazujući veću preferenciju za upis na diplomski studij. Takav rezultat možemo objasniti izrazito nestabilnom i promjenjivom situacijom na tržištu rada. Studenti su spremni prihvatiti oportunitetni trošak zaposlenja kako bi postigli viši stupanj u obrazovanju. Pokušaj je bio identificirati razlike među studentima koji studiraju na preddiplomskoj razini u usporedbi sa onima sa stručnog studija. Pronađena je statistički značajna veza na pitanju koliko preferiraju učenje iz skraćenih materijala. Veću preferenciju za manje opsežnim znanjem pokazali su studenti stručnog studija što i nije neko iznenađenje s obzirom da većina istih ni nema motivaciju za nastavkom svog obrazovanja na diplomskoj razini. Zanimljiv je podatak da je više od pola studenata pokazalo nezadovoljstvo stečenim znanjem na ekonomskom fakultetu, ali ortodoksno više od polovice ipak smatra da će im znanje stečeno na ekonomiji ipak pomoći u budućem razvitku na poslovnom i obrazovnom planu. Pokazalo se kako kroz studiranje u puno većoj mjeri osjećaju poticaj u vidu intrinzičnih motivacijskih faktora kao što su zadovoljstvo zbog stečenog znanja i zadovoljstvo zbog postignutog uspjeha. Manje su motivirani ekstrinzičnim faktorima kao što su nagrade i pohvale. Ugodna su to saznanja uzmemo li obzir da intrinzični faktori ipak potiču dugoročnije i kvalitetnije, pogotovo u sferi akademskog obrazovanja.