Nakon početnog priznavanja goodwilla, prema MRS-u 36, goodwill se obvezno testira na umanjenje jednom godišnje. Zbog potrebe testiranja na umanjenje, odnosno testa na umanjenje, goodwill se raspoređuje na jedinice koje stvaraju novac. Prilikom utvrđivanja umanjenja, nužno je odrediti nadoknadivu svotu koja u slučaju manje vrijednosti od knjigovodstvene se svodi na nadoknadivu vrijednost. Gubitak od umanjenja postaje porezno nepriznati trošak koji se iskazuje u računu dobiti i gubitka, bez mogućnosti ukidanja u budućim razdobljima. Ukoliko je vrijednost umanjenja goodwilla veći od vrijednosti goodwilla unutar jedinice koja stvara novac, društvo je dužno umanjenje alocirati na drugu imovinu. Uzorak istraživanja je činilo šesnaest društava izlistanih na Zagrebačkoj burzi, koji u svome financijskom portfelju imaju evidentiran goodwill. Koristeći metodu komparacije, došlo se do podataka koliko je društava imalo umanjenja, zadržavanja vrijednosti i povećanja goodwilla u 2021. godini u odnosu na 2020. godinu. Daljnjom analizom utvrdilo se koliku značajnost goodwill, odnosno njegovo potencijalno umanjenje ima na financijski rezultat poslovanja društava. Utjecajem umanjenja vrijednosti goodwilla, neto dobit društava se smanjuje za 1,18 puta vrijednosti umanjenja. Konačno, udio goodwilla u ukupnoj imovini društva, za društvo može predstavljati prednost ili nedostatak, ovisno o stajalištu dioničara i ostalih korisnika financijskih izvještaja, te njihovom povjerenju u procjenu uprave društva.