Financijske krize predstavljaju značajne izazove za stabilnost i održivost gospodarskih aktivnosti diljem svijeta. Ovo istraživanje ima za cilj razumjeti kako krize utječu na makroekonomsku politiku, posebno na monetarne i fiskalne odgovore tijekom kriznih razdoblja. Središnje pitanje je: "Kako se oblikuju ekonomske politike kao odgovor na financijske krize i koje su lekcije iz prošlih kriza relevantne za buduće kreiranje politike?" Glavni je cilj analizirati najznačajnije krize posljednjih desetljeća i njihov utjecaj na makroekonomsku politiku, identificirajući ključne čimbenike koji oblikuju političke odgovore tijekom kriza. Rad kategorizira krize u:  Bankovne krize: potaknute pitanjima kao što su loše upravljanje bankom i prekomjerno zaduživanje.  Valutne krize: obilježene iznenadnom devalvacijom nacionalne valute.  Financijske krize: uključuju značajne poremećaje na financijskim tržištima.  Sistemske krize: Utječu na cijeli financijski sustav.  Dužničke krize: Kada zemlje ne mogu otplatiti svoje dugove.  Krize likvidnosti: Kada se institucije suočavaju s poteškoćama u dobivanju likvidnosti. Pregled nedavnih kriza  Azijska financijska kriza (1997.): uzrokovana pretjeranim priljevom kapitala i lošom financijskom regulativom. Reakcije politike uključivale su podizanje kamatnih stopa, spašavanje banaka i kejnzijansko povećanje potražnje.  Dot-com Bubble (2000.): Potaknut precijenjenim tehnološkim dionicama. Odgovor Federalnih rezervi uključivao je prilagodbu kamatnih stopa.  Globalna financijska kriza (2008.): Potaknuta kolapsom tržišta nekretnina i pretjeranim preuzimanjem rizika. Odgovori su uključivali monetarno labavljenje, fiskalne poticaje i nacionalizaciju banaka.  Kriza eurozone (2010.): Potekla je od visokih razina državnog duga. Odgovori su uključivali fiskalnu štednju i strukturne reforme.  Pad cijena nafte (2014.): uzrokovan povećanom proizvodnjom i geopolitičkim rizicima. Odgovori su uključivali fiskalnu konsolidaciju i strukturne reforme.  Kriza COVID-19 (2020.): rezultat globalne pandemije. Odgovori su uključivali ekspanzivnu fiskalnu i monetarnu politiku za podršku prihodima i održavanje gospodarske aktivnosti. 34 Ekonomske politike za oporavak od krize • Monetarna politika: Uključuje snižavanje kamatnih stopa, kvantitativno popuštanje i upravljanje opskrbom novcem radi poticanja gospodarske aktivnosti. • Fiskalna politika: uključuje povećanje državne potrošnje i smanjenje poreza kako bi se potaknula potražnja. • Strukturne reforme: Cilj je poboljšati tržišnu učinkovitost i konkurentnost. • Međunarodna politika: Uključuje suradnju i koordinaciju među zemljama za upravljanje globalnim gospodarskim izazovima. Istraživanje ističe da financijske krize značajno utječu na makroekonomsku politiku. Učinkovito upravljanje krizom zahtijeva razumijevanje specifične prirode svake krize i provedbu odgovarajuće monetarne, fiskalne i strukturne politike. Ključne lekcije iz prošlih kriza uključuju važnost pravovremenih i koordiniranih odgovora politike, potrebu za snažnom financijskom regulativom i prednosti međunarodne suradnje.