U današnje vrijeme je poslovanje na globalnoj razini prožeto dubokom interacionalizacijom poslovanja koje obuhvaća i međunarodnu razmjenu, tj. širenje ekoomske aktivnosti izvan granica domaćeg tržišta. Međunarodno poslovanje, odnosno vanjskotrgovinska razmjena svake države utječe na dinamiku njezina gospodarskog rasta i razvoja, a u ovom slučaju SADa i Europske unije. Međusobnom trgovinom dolazi do opskrbe gospodarstva obje zemlje proizvodima koje ne mogu proizvoditi same ili je proizvodnja nedovoljna za zadovoljavanje domaće potrošnje. Na svjetskoj razini Europska unija je najveći trgovinski partner i vrijednost trgovine robom između EU-a i ostatka svijeta 2010. iznosila je 3.020,7 milijardi dolara što je najbolji pokazatelj njene uspješnosti. SAD su tradicionalno glavni trgovinski partner EU, ali se njihova relativna važnost smanjila posljednjih nekoliko godina, a posebno u izvozu. TTIP sporazum je pritom od iznimnog geopolitičkoga značaja za obje strane koji je značajno unaprijedilo bilateralne trgovinske odnose, ali je također omogućio gospodarski napredak i rast zaposlenosti. Za Hrvatsku međunarodna razmjena SAD-a i Europske unije predstavlja povoljnu situaciju s obzirom da se ona, kao članica Europske unije, automatski svrstava u krug najrazvijenijeg dijela svijeta. Time je prisiljena na kontinuirani proces modernizacije kako bi bila u korak sa svjetskim trendovima i zadovoljila zahtjevima za više konkurentnosti. Nadalje, njeno članstvo u Europskoj uniji je doprinjelo liberalizaciji trgovine, slobodnoj trgovina sa zemljama u regiji, usklađivanje zakonodavstva te u konačnici članstvo u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, koje predstavlja osnovu i temelj za integriranje hrvatskog gospodarstva u europsko i globalno tržište.