Udio neprihodujućih kredita je pokazatelj sposobnosti financijskih institucija da efikasno ocjenjuju, odobravaju i nadziru kredite s visokom razinom pouzdanosti. Pod utjecajem globalne financijske krize 2008. godine, Hrvatska i druge države svijeta suočile su se s rastom količine neprihodujućih kredita koji je rezultirao nepovoljnim ekonomskim uvjetima i financijskom nestabilnošću. Spomenuta globalna kriza izazvala je lančanu reakciju negativnih događaja na financijskim tržištima, dovodeći do smanjenja kreditne aktivnosti i sve većeg broja dužnika s poteškoćama u otplati kredita. Osim toga, uslijed povećane potražnje za sigurnim investicijama i bijega investitora od rizičnijih valuta, došlo je do nagle aprecijacije švicarskog franka. Promjene u tečaju švicarskog franka imale su utjecaj na dužnike čiji su krediti bili denominirani u švicarskim francima. Povećanje obveza dužnika u švicarskim francima stvorilo je značajne poteškoće u servisiranju kredita, što je rezultiralo masovnim brojem neprihodujućih kredita u Hrvatskoj i drugim državama Europe. Empirijska analiza uzima u obzir oba čimbenika te njihov utjecaj na rast neprihodujućih kredita. Analizira se, s jedne strane, utjecaj globalne financijske krize i općenitog makroekonomskog stanja, prikazanih u stopi promjene desezonirane stope nezaposlenosti, te utjecaj kretanja tečaja švicarskog franka s druge strane, na udio neprihodujućih kredita u Hrvatskoj. U svrhu empirijske analize korištena je višestruka linearna regresija u programu EViews 9. Analiza je pokazala statistički značajan pozitivan utjecaj obje nezavisne varijable na udio neprihodujućih kredita u ukupnim kreditima Hrvatskoj, no utjecaj stope promjene stope nezaposlenosti je značajniji u odnosu na tečaj CHF/HRK. Preporuka za regulatorne mjere bila bi pooštravanje kriterija za odobravanje kredita u stranoj valuti, s ciljem sprečavanja preuzimanja prekomjernog valutnog rizika od strane dužnika.