Iako se Hrvatska poduzeća i dalje primarno drže tradicionalnih načina financiranja, zadnjih godina sve je veći porast alternativnih metoda financiranja. Cilj ovog rada je bio definirati ključne pojmove te onda analizom gospodarstva i iskorištenosti EU fondova i rizičnog kapitala kao alternativnih izvora financiranja doći do spoznaje kakvo je stanje u Hrvatskoj te ponuditi analizu i preporuke. Preporuka Europske komisije (2003/361/EZ) klasificira mikro, mala i srednja, a za svrhu ovog rada uzeta su mikro i mala poduzeća, odnosno sva poduzeća koja imaju manje ima manje od 50 zaposlenika i godišnji promet ili ukupnu godišnju bilancu koja nije viša od 10 milijuna EUR. Mikro i mala poduzeća su temelj gospodarstva EU i Hrvatske i količinski čine 99% ukupnog broj poduzeća, stvaraju oko polovice svih radnih mjesta i čine trećinu prihoda EU i Hrvatske. Što se tiče EU fondova, oni proizlaze iz Kohezijske politike EU i propisuju su na sedmogodišnje razdoblje. Trenutno su aktivni novi EU fondovi za period od 2021.-2027., a Hrvatskoj će u tom periodu biti dostupno više od 25 milijardi EUR u tekućim cijenama. Pojam rizičnog kapitala predstavlja srednjoročna i dugoročna financijska ulaganja u rizična poduzeća ili projekte, koji sa sobom nose velik rizik neuspjeha, ali i veliki povrat na investiciju. Dvije glavne vrste rizičnog kapitala su fondovi privatnog kapitala (private equity funds), institucionalni investitori koji ulažu u vlasničku glavnicu u različitim fazama rasta poduzeća i poslovni anđeli (venture capital funds) koji mogu biti i bogati pojedinci, koje obilježava to da većinom ulažu u poduzeća u njihovoj početnoj fazi. Hrvatskoj su se ulaskom u EU bila su joj otvorila EU fondovima, no bio je potreban dugi niz godina da iskorištenost poraste i poduzetnici krenu koristiti ove fondove. 2022. godine iskorišteno je 11,1 milijarde EUR što čini 78% iskorištenosti i daje nam do znanja da ima još puno prostora da se dosegne puni potencijal. Također je vidljiv i velik porast u investicijama rizičnog kapitala koja su u 2022. godini su nastavila trend prijašnjih godina i broje ukupno 439 milijuna EUR. Najveći broj tih investicija bio je u poduzeća koja su u fazi rasta, odnosno, dominirali su fondovi rizičnog kapitala koji su ulagali u poduzeća sa željom proširenja poslovanja. Prednost EU fondova je ta da su natječaji korisni Hrvatsko gospodarstvo. A prednost malim poduzećima je ta da ako se ne žele financirati kroz obvezu otplaćivanja kredita banci ili kroz financiranje kroz kapital, EU fondovi nude bespovratna sredstva ako ulože trud u prijavu natječaja. No prijava natječaja, prikupljanje sve potrebne dokumentacije i analiza otežavaju sam proces. Prednost financiranja rizičnim kapitalom je taj da ne stvara obvezu kamata i povrata glavnice. Također fondovi rizičnog kapitala su svojom investicijom u kapital društva potaknuti na uspješnost poslovanja tog poduzeća. Što znači da će kroz aktivnosti, resurse i savjete pomoći poduzeću da maksimalizira svoj rast. Nedostatak za poduzeća koja trebaju financije odmah je taj da ovakva vrsta financiranja traje par mjeseci, dok se ne obave sve potrebne analize i odluke. Uz to poduzeće ustupanjem vlasničkog kapitala dozvoljava nadzor, kontrolu i odlučivanje nad poslovanjem. S obzirom na analize prezentirane u ovom radu možemo zaključiti da ako se malo poduzeće bavi nekim od područja za koje se nude EU fondovi, preporučuje se pratiti natječaje kako bi dobili bespovratna sredstva kojima mogu pokrenuti ili proširiti svoje poslovanje. Također, ako nemaju resursa, mogu ući u partnerstvo sa savjetodavnim poduzećem EU fondove koje će pratiti i pisati natječaje za postotak odobrenih sredstava. Što se tiče rizičnog kapitala, on je preporuka za Hrvatske poduzetnike koji žele rast i ekspanziju poslovanja. Partnerstvo s fondom rizičnog kapitala osigurava ovakvom poduzeću, ne samo pristup kapitalu, već i aktivnu pomoć i savjetovanje tom rastu.