Prirodni resursi kao što su metali, minerali, šume, tlo, hrana, zrak i voda potrebni su za blagostanje i dobrobit, ali se iskorištavaju brže nego što se mogu obnoviti. Ako se nastavi ovako, do 2050. će se iskorištavati pet puta više resursa nego danas. Kako se broj stanovnika približava 9 milijardi, ljudi moraju postati društvo koje učinkovitije koristi resurse i učinkovitije radi na unapređenju okoliša. EU ima dugoročnu strategiju za ublažavanje štete nastale neodrživim iskorištavanjem prirodnih resursa. Cilj je stvoriti više vrijednosti uz manje iskorištavanje resursa i njihovo zamjenjivanje izborima koji su povoljniji za okoliš. Danas se zaštita okoliša u Europskoj uniji temelji na stajalištu da visoki standardi zaštite okoliša potiču inovaciju i poslovne mogućnosti, a povezana je i s gospodarskom i socijalnom politikom. Cilj je pružiti odgovarajuću razinu zaštite u cijeloj Europskoj Uniji uzimajući u obzir lokalne čimbenike i gospodarska ograničenja. Strategijom Europa 2020. Europska unija nastoji dodatno potaknuti zemlje članice na uključenje u poboljšanje gospodarstva i općenito boljeg načina života. Cilj koji je prethodno bio razrađen u tri dijela kaže da treba ispuniti klimatsko – energetske ciljeve “20/20/20“ uključujući i povećanje od 30% smanjivanja emisije stakleničkih plinova ukoliko okolnosti dozvoljavaju. No, velik broj zemalja nije ostvario određen napredak jer postojeće politike nisu dovoljne za ispunjenje ciljeva do Republika Hrvatska se, kao članica Europske unije, obvezala na prihvaćanje klimatsko-energetskog paketa koji podrazumijeva i Direktivu 2009/28/EZ o uporabe energije iz obnovljivih izvora. Prihvaćenjem direktive, Hrvatska je preuzela obvezu povećanja uporabe energije iz obnovljivih izvora, pri čemu bi u 2020. godini udio energije iz obnovljivih izvora u bruto neposrednoj potrošnji trebao iznositi najmanje 20%, promatrano na razini EU.