Predmet ovog završnog rada bio je prikazati, odnosno objasniti koji su uzroci i posljedice iseljavanja stanovništva iz kanjona Cetine zbog gradnje hidroelektrane Peruća, te također pojasniti što je dovelo do potrebe za njenom izgradnjom, kako se izvršila nacionalizacija i na kraju kakve je posljedice ostavilo za taj kraj. Na temelju ovog rada možemo vidjeti kako se potreba za iseljavanjem stanovništva sa tog kraja javila izgradnjom brane čime je nastala umjetna akumulacija vode velike površine koja tijekom cijele godine ima dovoljno zaliha vode, te je postala jezero Peruća. Na tim područjima država je tada izvršila nacionalizaciju, a stanovništvo poplavljenog područja premjesilo se na višlja područa planine Svilaje, Dinare, Debelog brda ili se odselilo na područje Slavonije, Istre. To je bio prvi veliki val iseljavanja stanovništva sa tog područja. Točnih podataka o samom broju iseljenjog stanovništva sa tog područja nema, ali na temelju dostupnih članaka i prosječnog broja članova domaćinstava iz tog vremena došli smo do brojke od sedam tisuća i petsto ljudi. Sljedeća prijetnja za preostalo stanovništvo na tom području, odnosno potencijalna opasnost od još jednog vala iseljavanja dogodila se za vrijeme Domovinskog rata, kada je minirana brana Peruća. Smatralo se da je miniranje brane u donjem slivu rijeke Cetine bilo uspješno, odnosno da je brana popustila a voda iz jezera se izlila da bi tada bilo ugroženo oko desetak tisuća stanovnika Cetinske krajine. Brana je uspješno renovirana, te nije ostavilo nikavih ozbiljnih posljedica. U današnje vrijeme, iako uz veliki potencijal tog kraja kao što je izletnički, rekreacijski, lovni, a posebice seoski turizam možemo slobodno reći kako turizam u tom kraju nije još uvijek prepoznat niti razvijen, bez obzira na sve mogućnosti i prirodne ljepote tog kraja.