U prijelazu na klimatski neutralno i održivo gospodarstvo kojem teži Europska Unija veliki značaj ima nefinancijsko izvještavanje, odnosno pružanje transparentnih i usporedivih informacija o utjecaju poslovnih subjekata na okolišne, društvene i upravljačke čimbenike (ESG). Iz tog razloga javlja se potreba za revizijom normativnog okvira nefinancijskog izvještavanja koji je od 2014. godine bio uređen Direktivom o nefinancijskom izvještavanju (Direktiva 2014/95/EU) ili NFRD. Direktivom 2014/95/EU nije bilo specificirano koje informacije i indikatore obveznici moraju prikazati u nefinancijskim izvještajima, što je uz korištenje raznih okvira za izvještavanje i nepostojanje univerzalnih standarda dovelo do pružanja neusporedivih i nepouzdanih podataka. Iz navedenih razloga usvaja se Direktiva o korporativnom izvještavanju o održivosti (Direktiva (EU) 2022/2464) – poznata kao CSRD – kojom se proširuju zahtjevi nefinancijskog izvještavanja te se uvode Europski standardi izvještavanja o održivosti (ESRS). Struktura ESRS-a sastoji se od 12 standarda od kojih su 2 međusektorska, a dijele se na ESRS 1 Opći zahtjevi i ESRS 2 Opće objave te 10 tematskih koji obuhvaćaju okolišne, društvene i upravljačke aspekte. Cilj rada bio je utvrditi utjecaj CSRD Direktive na nefinancijsko izvještavanje s naglaskom na perspektive razvoja nefinancijskog izvještavanja poduzetnika u Republici Hrvatskoj te analizirati nefinancijske izvještaje izabranih poduzeća iz prehrambene industrije. Provedenom analizom zaključuje se da Podravka i Dukat objavljuju sveobuhvatne i pouzdane nefinancijske izvještaje koji sadržajno nadilaze NFRD Direktivu i zahtjeve Zakona o računovodstvu, zbog čega bi im prijelaz na odredbe CSRD Direktive trebao biti jednostavniji. Utvrđeno je i da u Republici Hrvatskoj postoje brojne institucije koje se bave promocijom nefinancijskog izvještavanja i društveno odgovornog poslovanja, koje će zasigurno olakšati shvaćanje novog zakonodavnog okvira svim novonastalim obveznicima i usmjeriti razvoj nefinancijskog izvještavanja u željenom smjeru. Prilikom istraživanja korišteni su sekundarni izvori istraživani metodama analize i sinteze, deskripcije i komparacije.