Masovno korištenje interneta rezultiralo je ogromnim količinama digitalnih tragova pojedinaca. Razvojem tehnologije, podaci su postali jedan od najvažnijih resursa današnjice. Jedinstveni doprinos digitalne demografije nalazi se u provedbi demografskih istraživanja u okruženju digitalne revolucije. Prilikom definiranja pojma digitalne demografije potrebno je objasniti na koji način digitalizacija utječe na stanovništvo. Korištenje digitalnih izvora podataka – od podataka s društvenih mreža, do podataka o internetskom pretraživanju – odgovara na izazove s kojima se tradicionalna demografija susreće. Demografija je oduvijek bila disciplina koja se temeljila na podacima, a podatkovna revolucija se u demografiji možda dogodila znatno ranije nego u ostalim društvenim znanostima. Poput svake nove znanstvene paradigme, digitalna demografija suočava se s nizom etičkih izazova. Ovaj diplomski rad prikazuje mogućnosti za unaprjeđenje populacijske znanosti upotrebom novih izvora podataka, osvrćući se na njihove prednosti i manjkavosti, nudi pregled dosad objavljene literature iz područja digitalne demografije te prikazuje potencijal za upotrebu alata za identifikaciju najčešćih ključnih riječi u internetskom pretraživanju (alata Google Trends) u demografskim istraživanjima na dvama konkretnim primjerima: 1) u analizi učinaka pandemije koronavirusa u Hrvatskoj i 2) u analizi stopa razvoda u SAD-u. Rezultati iz samostalne empirijske analize pokazuju da između odabranih demografskih pokazatelja i obujma internetskih pretraga postoji povezanost. Izvori podataka u digitalnoj demografiji mogu poslužiti kao dobar dodatak „klasičnim“ izvorima podataka, a upotrebom tih podataka mogu se proizvesti informacije korisne u brojnim aspektima. Ova tema ima izniman potencijal za buduća istraživanja, budući da se radi o još uvijek nedovoljno istraženom području unutar demografije. Daljnji razvoj populacijske znanosti neće biti moguć bez razumijevanja digitalnih tehnologija te znanja o obradi i analitici digitalnih podataka.