Nakon empirijske analize utjecaja kretanja bruto domaćeg proizvoda na migracije i kretanja salda migracija na bruto domaći proizvod može se doći do zaključka da su međusobno povezane i da utječu u istom smjeru jedna na drugu. Drugi zaključak do kojega se došlo u radu je da što je veći utjecaj kretanja salda migracija na kretanje bruto domaćeg proizvoda, to je manji utjecaj kretanja bruto domaćeg proizvoda na saldo migracija. To je empirijski potvrđeno, osim uz nekoliko iznimaka. Gospodarski je najrazvijenija Središnja Hrvatska, zatim slijedi Primorska, a daleko iza njih je Nizinska Hrvatska. Tri najrazvijenije županije su Grad Zagreb, Istarska i Primorsko – goranska, dok tri najmanje razvijene su Brodsko – posavska, Vukovarsko – srijemska i Virovitičko – podravska. Najniža registrirana stopa nezaposlenosti je u Gradu Zagrebu, dok je najviša u Brodsko – posavskoj županiji. Najveći utjecaj kretanja salda migracija na BDP po stanovniku je u Međimurskoj, Koprivničko – križevačkoj i Primorsko – goranskoj županiji. Sve tri županije su razvijene i imaju relativno niske stope nezaposlenosti u odnosu na druge županije u svojim regijama i relativno visok bruto domaći proizvod u odnosu na druge županije u regiji. U tim županijama ili nema ili je vrlo niska razlika između odseljenih i doseljenih. Utjecaj je vrlo visok u Koprivničko – križevačkoj i Međimurskoj županiji koje imaju približno jednak broj stanovnika, oko 115.000.