Hrvatska je od osamostaljenja do danas prošla kroz razliĉita gospodarska razdoblja od kojih je svaki ostavio traga i utjecao na stanje gospodarstva danas. Osamostaljenje, tranzicijska transformacija, zatim ratna stradanja te svjetska ekonomska kriza, koja je zahvatila ĉitav svijet, pa tako i Hrvatsku, te znaĉajno oblikuju današnje hrvatsko gospodarstvo. Stabilnost cijena najvaţniji je prioritet Hrvatske narodne banke koju, uz sve ostale sekundarne ciljeve i zadatke, odrţava u skladu s europskom regulativom i mogućnostima koje joj stoje na raspolaganju. Nadalje, u vremenu stabilizacijskog programa Hrvatsku su karakterizirali makroekonomski poremećaji poput visokih kamatnih stopa, nelikvidnosti te neoĉekivane aprecijacije koja je omogućila znatno povećanje uvoza robe. Stabilnost cijena, odnosno ostvarivanje niskih stopa inflacije izmeĊu 2 i 3% uz koje je moguć odrţiv ekonomski rast, cilj je s najvećim prioritetom i Hrvatska narodna banka duţna ga je braniti svim raspoloţivim sredstvima. Unatoĉ uspjehu stabilizacijskog programa, došlo je do pada konkurentnosti, pokrivenost uvoza izvozom poĉela je opadati, a deficit trgovinske bilance, nastao kao posljedica gubitka konkurentnosti, uglavnom je pokrivan vanjskim dugom, odnosno zaduţivanjem banaka i drţave u inozemstvu. Nakon obuzdavanja inflacije, od 2000. godine, zabiljeţene su pozitivne stope rasta, relativno niska stopa inflacije i pad stope nezaposlenosti. Došlo je do brojnih reformi i restrukturiranja poduzetniĉkog i financijskog sektora te su stvorene pretpostavke za novi razvojni korak suvremenog hrvatskog gospodarstva koji se temelji na osnaţivanju ljudskog kapitala i jaĉanju konkurentnosti kao dvjema najvaţnijim odrednicama. No, već poĉetkom 2008. godine, svijet je obiljeţila pojava svjetske financijske krize. Hrvatsko gospodarstvo, kao malo otvoreno gospodarstvo, snaţno je osjetilo takve promjene u obliku manjih i skupljih priljeva kapitala te slabije potraţnje za izvoznim proizvodima i uslugama. Došlo je do porasta troškova zaduţivanja koje je uzrokovalo pad gospodarske aktivnosti, pad BDP-a, smanjenje uvoza i izvoza.