Današnje moderno doba obilježeno je poslovnom neizvjesnošću i dinamičnim poslovnim promjenama u svakodnevnom poslovanju različitih poduzeća. Navedene promjene te neizvjesnost često su uzrokovani nastancima kriza pa je stoga važno proučavati obilježja kriza generalno ali i svake pojedine krize, kao i njezine izvore. Krizom je moguće ovladati samo uz anticipativno upravljanje, identifikaciju krize te reaktivno upravljanje krizom. Ako poduzeće ne uspije prepoznati znakove koji upozoravaju na krizu u nastanku, ne planira je, sporo je u procesu odlučivanja i nema učinkovitu komunikaciju sa svim važnim skupinama, postaje znatno manje otporno na krizu i urušava vlastite sposobnosti upravljanja krizom. Inovativni način razmišljanja cilj je svakog vodstva jer poslovanje unutar inovacijske klime može se puno bolje zaštititi od kriznih situacija. Navedeno je povezano i s kapitalom te energijom jer obnovljivi izvori energije novi su i inovativni energetski izvori koji su pridonijeli razvoju civilizacije. Energent označava tvar bilo koje vrste, odnosno sirovinu korištenu u procesu dobivanja energije, odnosno tvari koje predstavljaju najčešći izvor koji se koristi za dobivanje energije. Moderne tehnologije usmjerene su na povezane sustave diljem svijeta u cilju ostvarenja veće učinkovitosti, pouzdanosti i održivosti. Povezanost koja je prisutna u svim industrijama, manji troškovi i inovativna tehnologija stvorili su prostor za nove modele proizvodnje i potrošnje energije. Rast cijena energenata pitanje je koje je u fokusu Europske središnje banke (European Central Bank – ECB) i Međunarodne agencije za energiju (International Energy Agency - IEA), ali i Europska unije (dalje skraćeno EU) i država članica, jer ima značajan utjecaj na gospodarstvo i društvo u cjelini. U posljednjih nekoliko godina, a posebno prošle godine, cijene energenata, uključujući naftu, plin i električnu energiju, dramatično su porasle, što je dovelo do povećanja troškova proizvodnje i distribucije, kao i do rasta cijena energije za potrošače svih vrsta. Svijet se danas nalazi usred globalne energetske krize koja je uzrokovana ruskom invazijom na Ukrajinu te s njim povezanom nestašicom energenata kao i prisilnom promjenom tržišnih partnera (dobavljača energenata) koje su izvršile pod političkim i ratnim pritiskom rata u Ukrajini zemlje Europske unije. Pritisci na tržištima energenata prethodili su ruskoj invaziji na Ukrajinu. Ruske su vojne akcije tako zakočile brzi gospodarski oporavak od pandemije Covid 19, koja je opteretila sve vrste globalnih opskrbnih lanaca, uključujući energiju. Razmjeri krize pokazivali su da je nužna državna intervencija u opskrbne lance i tržišne mehanizme kako bi se kriza ublažila. U Međunarodnoj agenciji za energiju posebno su zabrinuti zbog učinka krize na obične potrošače zbog bojazni da će cijena energije premašiti priuštivu cijenu koju oni mogu platiti. Iako postoji određena razina neizvjesnosti oko rješavanja ove krize, nesumnjivo je da u njezinom prevladavanju sudjeluje i država kroz intervenciju uz reguliranje tržišta energenata, čime se smanjuje neizvjesnost, stabilizira tržište te ostvaruju pomaci prema razvoju i sve većem korištenju zelene energije kao faktoru stabilizacije cijene energenata i osiguranju stabilne opskrbe tržišta energentima uz prihvatljivu cijenu.