| Sažetak | Iz prethodno napisanog zaključuje se da je ekološka poljoprivreda sve razvijenija kako u Zapadnoj Europi, tako i u Hrvatskoj, što je vidljivo iz rasta površine pod ekološkom proizvodnjom te povećanjem udjela prodaje ekoloških proizvoda. Ekološka proizvodnja snažno utječe na održivi razvoj, poboljšanu kvalitetu života stanovništva, ali i gospodarski rast i razvoj pojedine zemlje. U današnje vrijeme, važnost koncepta ekološke poljoprivrede i brojne koristi od nje prepoznate su gotovo svugdje u svijetu, a prvenstveno se očituju u proizvodnji koja ne djeluje štetno na okoliš, a pritom na tržište izbacuje zdrave proizvode koji nisu štetni za stanovništvo.
Govoreći o njenom povijesnom razvoju, bitno je naglasiti da se on ponajprije veže uz podizanje svijesti o štetnosti konvencionalne poljoprivrede. Naime, kada su se uvidjele brojne štetne posljedice konvencionalne poljoprivrede u svijetu za prirodu i čovjeka, postalo je jasno da je potrebno naći drugo rješenje za prehranu stanovništva. U razdoblju oko 2. svjetskog rata javljaju se prve udruge koje promiču koncept ekološke poljoprivrede te se s vremenom sve više popularizira, posebice u razvijenim zemljama. Razvijaju se institucionalni okviri i zakoni vezani uz ekološku poljoprivredu, a sve više pojedinaca prepoznaje njenu važnost.
U Republici Hrvatskoj razvoj ekološke poljoprivrede počinje kasnije nego u razvijenim zemljama kao što su Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska i Nizozemska. Također, ukoliko se uspoređuje današnje stanje tih zemalja, Hrvatska ima značajan udio ekološke poljoprivrede u ukupnoj u odnosu na promatrane zemlje. Iako je Hrvatska po broju stanovnika mnogo manja od promatranih zemalja, broj proizvođača organskih proizvoda per capita veći je od Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva. Situacija je drugačija kada se govori o tržištu ekoloških proizvoda, gdje najveću potrošnju na ekološke proizvode per capita bilježe Francuska i Nizozemska, dok se Hrvatska nalazi na znatno nižoj razini potrošnje. |
