Na kraju rada vidljivo je kako se obiteljska politika nalazi pod velikim utjecajem raznih promjena koje se događaju unutar neke zemlje i njenog društva. Te promjene mogu biti demografske, ekonomske, kulturne ili se jedonostavno mogu odnositi na promjene u strukturi rada. Slijedom toga zaključujem kako se obiteljska politika svake zemlje razlikuje. Prva zemlja koja je definirala obiteljsku politiku je bila Francuska, a slijedile su je ostale europske zemlje nakon Drugog svjetskog rata. Kako se sve to odvijalo u postratnom razdoblju, situacija u kojoj su se pojedine zemlje našle su bile različite, a u skladu s time i njihove obiteljske politike. U konačnici, može se reći da su im zajedničke determinante prema kojima se promatra obiteljska politika određene zemlje, a to su rodiljni dopust, dječji doplatci, porezne olakšice, subvencioniranje predškolskog odgoja i druge mjere obiteljske politike. U ovom radu su odabrane tri zemlje u kojima se promatrala obiteljska politika, Hrvatska, Njemačka i Slovenija. Svaka zemlja je karakteristična s obzirom na povijesni razvoj i trenutno ekonomsko stanje zemlje, a prema dostupnim podacima smatram kako najbolje uređenu obiteljsku politiku ima Slovenija. Također smatram kako se Hrvatska postupno mora pripremati za novu obiteljsku politiku kojom se više mora ulagati u nove generacije koje su budućnost zemlje. Radi trenutačne loše gospodarske situacije, Hrvatska nažalost najčešće intervenira samo u korist siromašnih slojeva društva. Također je potrebno angažirati i šire resurse te uz državani uključiti i privatni sektor jer Slovenija po tim pokazateljima ima povoljnije rezultate. Ona naime posvećuje jako veliku pažnju razvijanju i poboljšanju usluga za cjelokupnu obitelj. Njemačka se s druge strane, kao i Hrvatska, suočava s potrebom provođenja brojnih reformi. Naime, ona je darežljiva s novcem i poreznim olakšicama za obitelj, ali troši manje na dječju skrb i stoga je potrebno ispraviti tu neravnotežu.