Poljoprivreda je gospodarska grana koja osigurava ključan resurs za ljudsko preživljavanje – hranu. Dvadeset i prvo stoljeće obilježava ubrzan i kontinuiran tehnološki razvoj koji ulazi u pore svih gospodarskih sektora. S druge strane, poljoprivreda, iako je izuzetno važna gospodarska grana, izrazito zaostaje u tehnološkom napretku u odnosu na druge industrije. U sljedećih 30 godina, svijet očekuju brojni demografski i okolišni izazovi koji traže ubrzanu digitalnu transformacije poljoprivrede kako bi se uspješno odgovorilo na njih. Digitalizacija poljoprivrede uključuje širok spektar tehnologija, od senzora i mobilnih aplikacija, do robotike i umjetne inteligencije. To znači da se događa ubrzan razvoj digitalizacije u poljoprivredi, međutim on nije dovoljno dostupan ni implementiran u svim ekonomijama. Digitalizacija ne donosi samo modernizaciju poljoprivrednih praksi, nego može i znatno pozitivno utjecati na cjelokupno gospodarstvo – od porasta ukupne produktivnosti do decentralizacije i razvoja ruralnih područja. Posljednje, ali nikako manje bitno je da digitalizacija značajno utječe na utjecaj poljoprivrede na okoliš. U radu se analizira digitalizacija poljoprivrede u vodećim regijama (EU i SAD). Tehnička ograničenja, nedostatak infrastrukture i znanja, te društveno – ekonomska pitanja usporavaju digitalnu transformaciju. To je primjetno u malim te manje razvijenim zemljama, zbog čega je provedeno vlastito istraživanje dviju malih ekonomija – Hrvatske i Slovenije. Digitalizacija povećava produktivnost poljoprivrede kroz smanjenje troškova i povećanje profitabilnosti, na što ukazuje i vlastito provedeno istraživanje koje pokazuje veću razinu digitaliziranosti poljoprivrede u Sloveniji te ujedno i veću stopu rasta bruto dodane vrijednosti poljoprivrede u odnosu na Hrvatsku.