Svjetska gospodarstva od 2021. godine suočena su rastom opće razine cijena koji je daleko viši od ciljanih 2%. Navedena problematika javlja se kao posljedica ekspanzivne monetarne i fiskalne politike vođene u okolnostima pandemije COVID-19, a dodatno je potaknuta naglim rastom cijena energenata nakon početka rata u Ukrajini 2022. godine. Kako bi ublažile negativne makroekonomske okolnosti središnje banke poput Sustava federalnih rezervi i Europske središnje banke vode kontracikličnu monetarnu politiku. Ona je najvidljivija u povećanju kamatnih stopa na međubankovnom tržištu. Rast kamatnih stopa transmisijskim se mehanizmom između ostalog prenosi i na tržište kapitala. Navedeno se posebno očituje u kretanju vrijednosti dionica, mjerenih dioničkim indeksima, koje su velikim dijelom uvjetovane tržišnim očekivanjima o budućem kretanju kamatnjaka. Sustav federalnih rezervi i Europska središnja banka zaoštravaju monetarnu politiku od 2022. godine s ciljem obuzdavanja visokih stopa inflacije. Navedeno se putem transmisijskog kanala kamatne stope prenosi na tržišta kapitala, a posebno na dionička tržišta. Investitori s obzirom na novi smjer monetarne politike revidiraju svoja očekivanja, mijenjaju odluke o ulaganjima te tako utječu na promjene vrijednosti dionica mjerene kretanjem dioničkih indeksa. Rad analizira povezanost između promjena u referentnim kamatnim stopama, stope federalnih fondova i kamatne stope ester, i dioničkih indeksa, S&P 500 i Euro Stoxx 50. S ciljem utvrđivanja navedene veze provodi se statistička analiza te se modelom jednostavne linearne regresije nastoji utvrditi njezina jačina i smjer.