Cost-Benefit analiza ili analiza troškova i koristi, metoda je kojom se procjenjuju prednosti i nedostaci određenog projekta, politike, programa ili odluke. Cost-benefit uspoređuje ukupne troškove s ukupnim koristima kako bi se utvrdilo je li neka aktivnost isplativa ili vrijedna izvedbe. Cost-benefit analiza u ovom radu koristi se kao instrument za procjenu procesa ulaska Republike Hrvatske u Ekonomsku i monetarnu uniju. Temelj cost-benefit analize je usporedba povoljnih i nepovoljnih učinaka, a pozitivna razlika sugerira da je ulazak u EMU isplativ. Uvođenje eura u Republiku Hrvatsku, donosi prednosti, uključujući smanjenje tečajnog rizika, troškova transakcija i kamatnih stopa, povećanje transparentnosti cijena i pristup mehanizmima financijske stabilnosti. Ova promjena također bi omogućila veću integraciju u trgovinu s drugim zemljama članicama eurozone, potičući rast uvoza, izvoza i trgovine. Uvođenje eura, također, ima niz potencijalnih nedostataka. To uključuje gubitak monetarne samostalnosti jer zemlja više ne bi samostalno upravljala svojom valutom. Također, postoje administrativni troškovi vezani uz uvođenje eura, uključujući konverziju cijena i prilagodbu bankomata te informatičkih i računovodstvenih sustava. Također, ulazak u eurozonu obvezuje državu na uplatu sredstava Europskoj središnjoj banci i sudjelovanje u financijskoj pomoći drugim članicama eurozone u potrebi. U radu je provedena i analiza pet zemalja (Estonija, Latvija, Litva, Slovačka i Slovenija) koje su uvele euro kao svoju službenu valutu i postale članice Ekonomske i monetarne unije. Analiza je obuhvatila razdoblje od 2005. do 2019. godine, s izuzetkom 2020. godine zbog utjecaja korona krize. Korištene su različite metode, uključujući grafički i tabelarni prikaz ekonomskih pokazatelja poput BDP-a, inflacije, stranih direktnih investicija (FDI) i kamatnih stopa i mnoge druge.