Naslov Primjena umjetne inteligencije kod skrbi o starijim i nemoćnim osobama
Naslov (engleski) Artificial intelligence in elderly and infirm healthcare
Autor Jelena Sajko
Mentor Mirjana Pejić Bach (mentor)
Član povjerenstva Ivan Strugar (član povjerenstva)
Član povjerenstva Božidar Jaković (član povjerenstva)
Član povjerenstva Mirjana Pejić Bach (predsjednik povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište u Zagrebu Ekonomski fakultet (Katedra za informatiku) Zagreb
Datum i država obrane 2024-07-03, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana DRUŠTVENE ZNANOSTI Ekonomija Poslovna informatika
Sažetak Broj stanovnika u Republici Hrvatskoj u 10 se godina smanjio za 413 056 osoba, odnosno za 9,64% čime se nastavlja negativan trend pada još od 1991. godine. Istovremeno značajno raste udio stanovništva iznad 65 godina koji je prema popisu stanovništva iz 2021. godine iznosio 22,45%, dok je udio ukupnog stanovništva u dobnoj skupini 0-14 iznosio 14,27%. Iz navedene statistike jasno je vidljivo kako hrvatsko stanovništvo stari što za sobom povlači brojne posljedice. Osim opterećenja mirovinskog sustava, značajan je problem i briga o starijim i nemoćnim osobama. Napretkom života i obrazovanja, raste broj radno aktivnog stanovništva i radno aktivnih žena. Iako je Hrvatska u vrhu država po zadržavanju mladih kod roditelja, većina njih se kod osnivanja obitelji odlučuje za samostalan život. Ulazak Hrvatske u Europsku uniju uzrokovao je porast broja iseljenog stanovništva. Zbog dinamike modernih poslova, izostaje slobodno vrijeme koje briga o starijim i nemoćnim osobama iziskuje. U ovom diplomskom radu ispitana je problematika skrbi o starijim i nemoćnim osobama u Hrvatskoj te razmotrena mogućnost primjene umjetne inteligencije kod iste. U sklopu diplomskog rada provedeno je istraživanje o predodžbi medicinskih djelatnika o korištenju umjetne inteligencije kod skrbi o starijim i nemoćnim osobama. Metoda prikupljanja podataka bila je anonimna online anketa, jedinice analize medicinski djelatnici te je veličina uzorka bila 100 medicinskih djelatnika (liječnika, medicinskih sestara/tehničara, pomoćnog osoblja) različite dobi i spola te područja rada. Prikupljeni podaci o stavovima medicinskih djelatnika uspoređeni su prema tri kriterija pomoću JASP alata: Spolu, Radnom mjestu medicinskog djelatnika i Dobi. Izrađene su grupe ispitanika prema spolu, radnom mjestu i dobi (dob je grupirana u razrede) te su prosječne ocjene stavova ispitanika za pojedinu tvrdnju uspoređene korištenjem t-testa i ANOVA testa, a izrađena je i klaster analiza prikupljenih podataka. Rezultati su pokazali kako ispitanici pokazuju pozitivan stav prema primjeni umjetne inteligencije o skrbi o starijim i nemoćnim osobama, no kako nisu dovoljno educirani. Primjenom umjetne inteligencije moguće je poboljšati njihovo iskustvo rada te poboljšati stav o vlastitom zanimanju.
Sažetak (engleski) In 10 years, the number of inhabitants in the Republic of Croatia decreased by 413,056 persons (9.64%), which continues the negative downward trend since 1991. At the same time, the share of the population over 65 is growing significantly, which according to the 2021 census amounted to 22.45%, while the share of the total population in the age group 0-14 was 14.27%. From the aforementioned statistics, it is clearly visible that the Croatian population is aging, which entails numerous consequences. In addition to the pressure on the pension system, care for the elderly and infirm is also a significant problem. With the progress of life and education, the number of working population and working women is increasing. Although Croatia is at the top of the countries in keeping young people with their parents, most of them decide to live independently when starting a family. Croatia's entry into the European Union caused an increase in the number of emigrants. Due to the dynamics of modern jobs, the free time required to care for the elderly and infirm is lacking. In this thesis, the issue of care for the elderly and disabled in Croatia is examined, along with the potential application of artificial intelligence in this context. As part of the thesis, a survey was conducted on the perceptions of healthcare professionals regarding the use of artificial intelligence in the care of the elderly and disabled. The data collection method was an anonymous online survey, with healthcare professionals as the units of analysis. The sample size was 100 healthcare professionals (doctors, nurses/technicians, auxiliary staff) of various ages, genders and areas of work. The collected data on the attitudes of healthcare professionals were compared according to three criteria using the JASP tool: gender, job position and age. Groups of respondents were formed based on gender, job position and age (with age categorized into classes), and the average scores of respondents' attitudes towards each statement were compared using the t-test and ANOVA test. A cluster analysis of the collected data was also performed. The results showed that the respondents have a positive attitude towards the application of artificial intelligence in the care of the elderly and disabled, but they are not sufficiently educated about it. The application of artificial intelligence could improve their work experience and their perception of their own profession.
Ključne riječi
depopulacija
medicinska skrb
umjetna inteligencija
starenje
tehnologija
Ključne riječi (engleski)
depopulation
medical care
artificial intelligence
aging
technology
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:148:334425
Studijski program Naziv: Poslovna ekonomija Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: integrirani preddiplomski i diplomski Akademski / stručni naziv: sveučilišni magistar ekonomije/sveučilišna magistra ekonomije (univ. mag. oec.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Otvoreni pristup
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2024-07-03 14:46:52