Nafta, nastala iz ostataka biljaka i životinja prije nekoliko milijuna godina, najvažnija je strateška sirovina, a naziva se još i ''crnim zlatom''. Važnost nafte spominjao je i George Clemenceau, nekadašnji ministar unutarnjih poslova u 19. stoljeću, koji je rekao da je nafta važna koliko i krv. Još 1859. godine kada je u Sjevernim Američkim državama okriven prvi komercijalni izvor, nafta od tada pokreće svijet i utječe na aspekt razvoja modernog života. Može se reći da je financijski sustav pojedine države njen krvotok, a tim krvotokom teče upravo nafta. U svim područjima ekonomije, naftno gospodarstvo je od velikog značenja za sve svjetske ekonomije. Donosi rast i razvoj na tržištu zajedno uz blagostanje, ali i uzrokuje političke napetosti koje rezultiraju nemirima i ratovima. Strateško značenje nafte je ključno, kroz cijenu nafte gospodarska kretanja se ograničavaju ili ubrzavaju. Sjedinjene Američke države su najveći proizvođači nafte, na drugom mjestu je Saudijska Arabija, a na trećem Rusija. SAD je najveći svjetski potrošač nafte. OPEC (Organizacija zemalja izvoznica nafte) kontrolira oko 35% proizvodnje, i oko 70% svjetskih rezervi nafte. Cijena nafte na tržištu je primarno određena odnosom ponude i potražnje. Kada je razdoblje manje ponude, cijene su visoke i proizvođače se potiče na povećanje proizvodnje, i obrnuto. Investicije i razvoj tehnologije također utječu na cijenu nafte. Svi poremećaji na naftnom tržištu mogu imati velike posljedice, pogotovo za ona gospodarstva koja svoj rast i razvoj temelje upravo na naftnoj industriji. Utjecaj kretanja naftnih cijena izuzetno utječe na cijene dobara koje koristimo i kupujemo svakodnevno. Može se reći da je današnji svijet produkt naftne i njenih derivata, i da od 19. stoljeća pa sve do danas gospodarski i ekonomski razvitak ovisi o nafti i njenim derivatima.